HSTec: Visokotehnološki izvoznik opkoljen trgovačkim centrima

Priča o svjetskom uspjehu zadarske inovativne proizvodne kompanije koja ‘diše‘ industriju 4.0 doima se možda začuđujućom samo iz perspektive rentijerskog mentaliteta sklonog zaboraviti da su pojedini igrači ovdašnje industrije prije nego što su uništeni bili globalno relevantni

Bez putokaza i GPS navigacije ne bi bilo lako pronaći poslovni kompleks samozatajnog HSTec-a (High Speed Technique), najuspješnije zadarske proizvodne tvrtke, koja je praktički odmah od svog osnutka prije četvrt stoljeća zaigrala u vrhu prve svjetske lige, visokotehnološke tvornice na kraju grada koju su posljednjih godina sa svih strana okružili i od pogleda sakrili trgovački centri. Uočavamo je lako s pristupne ceste zahvaljujući prepoznatljivom ostakljenom kosom krovu glavne zgrade, projektantskom rješenju arhitekta Nikole Bašića, koji se proslavio poslije 'Morskim orguljama' i 'Pozdravom Suncu'.

Kada je tvrtka utemeljena 1997. godine, na mjestu današnjega industrijskoga kompleksa usred trgovačke zone i dojučerašnje prve crte bojišnice i obrane grada bila je ratna ruševina SAS-a, najuspješnijega zadarskog poduzeća u prijeratnoj državi. Za bolje razumijevanje HSTec-ova uspjeha, a prije negoli sagledamo čime se točno ta kompanija bavi, važno je vratiti se na početak, podsjetiti da je prvih dvije tisuće kvadrata pogona podignuto na razvalinama jedne od SAS-ovih hala i spoznati ulogu te slavne tvornice specijalnih alatnih strojeva.

Nijemci otišli, strategija ostala
Početkom lipnja navršit će se 25 godina od utemeljenja HSTec-a kao zajedničkog poslovnog pothvata njemačke tvrtke Indramata, koja je uložila kapital, i SAS-a, koji je participirao zgradom i ljudima.

– Tada smo se zvali SAS-HSTec. Njemačka tvrtka imala je većinski udio od 67 posto i upravljačka prava jer je dala najveći dio kapitala za podizanje tvornice, djelomice i tehnologiju i osigurano tržište. HSTec se zovemo od 2001. kada je novi vlasnik Indramata postao Bosch, koji je prodao svoj udio u HSTec-u njemačkoj tvrtki Ketterer. Taj novi njemački partner otkupio je poslije i udio od SAS-a i imao 93 posto, a ostalo smo imali mi mali dioničari odnosno suosnivači.
Taj njemački partner je 2009. godine nakon velike financijske krize otišao u stečaj. Tada je imala 49 posto vlasništva, a nas četvorica podigla smo kredit i otkupila dionice HSTec-a. Od 2010. godine smo stopostotno hrvatska tvrtka i razvijamo se i dalje. Put i strategija ostali su potpuno isti kao i prije dok smo imali jake njemačke partnere i olakšan pristup tržištu – uvodi nas u svom direktorskom uredu u priču o HSTec-u Mladen Šarlija, jedan od trojice suosnivača i četvorice današnjih partnera suvlasnika.

Prije točno pet godina na poziciji predsjednika Uprave zamijenio je Željka Goju kada je ovaj postao predsjednik Nadzornog odbora odnosno povukao se u mirovinu na svoj rodni otok Ugljan, gdje se hobistički bavi maslinarstvom i ribarenjem. Druga dvojica partnera zovu se Frane Marasović i Miodrag Kulaš, jedan zadužen za logistiku, a drugi za robotiku.

Svjetska liga
Idemo sada vidjeti što to proizvode u kompaniji za koju je izvan branše malo tko čuo. Njihov najvažniji proizvod koji im donosi najveći dio prihoda, nešto više od polovice, i koji je u branši globalno poznat i priznat, jest motorvreteno, središnji dio odnosno pogonski sustav alatnog stroja u kojem se i događa obrada metala. Razvijaju u HSTec-u i specijalne obradne i montažne strojeve, profilirali su se kao ponuđač rješenja industrijske automatizacije te u implementaciji robotskih ćelija.

– Najveći dio svojih rješenja izvozimo, a glavna su nam tržišta Njemačka, Austrija i Švicarska. Mi smo brand-name proizvođači. Iako smo iz Hrvatske, igramo u svjetskoj ligi. S obzirom na to da smo srednje veliko poduzeće s relativno malim kapacitetima, unutar grupe proizvoda motorvretena specijalizirali smo se u segmentu onih najpreciznijih. U toj je niši u tržišnoj utakmici još pet-šest tvrtki iz naše branše. Zadnjih godina razvijamo se kao globalni ponuđač u SAD-u, a otvorili smo predstavništvo i u Kini, koja nam je bitno tržište i već nakon dvije godine od otvaranja donosi desetak posto ukupnih prihoda – upućuje nas Šarlija u usku nišu vrhunske opreme za alatne strojeve, u kojoj ovdašnjoj javnosti uglavnom nepoznata kompanija uspješno igra u globalnoj utakmici.

Poslovni uspjeh kompanije koja zapošljava stotinjak ljudi, mjeren brojčanim pokazateljima, znači rekordnu poslovnu 2021., u kojoj je narasla na oko 80 milijuna prihoda, odnosno skočila za dvadesetak posto u odnosu na kriznu 2020. godinu, u kojoj je uknjižila pad od sedam posto.

Koliko ulažu u digitalizaciju te kako je na njih utjecao porast cijena energenata pročitajte u novom broju tiskanog ili digitalnog izdanja Lidera.