HUP: legalizacijom bespravne gradnje zakrpati proračun

Vlada ne bi smjela samo smanjivati rashode proračuna, već i povećati prihode, ali ne povećanjem postojećih poreza, poručuju iz Hrvatske udruge poslodavaca. Njihov je prijedlog da se to učini masovnom legalizacijom bespravne gradnje, čime bi država, izračunali su u HUP-u, od građana i gospodarstva u nekoliko mjeseci mogla izvući i do 13 milijardi kuna.

Ideja koju je iznio predsjednik Vijeća članica HUP-a Ivan Mililoža svodi se na naplatu naknade za sve zgrade i kuće koje imaju građevinsku, ali ne i uporabnu dozvolu. Naknada bi se obračunala za razliku između površine objekta u građevinskoj dozvoli i stvarnog stanja izgrađenosti, na što bi dodala i svojevrsna odšteta za sve one godine u kojima se nelegalna površina koristila.

To bi se, prema Miloložinu mišljenju, trebalo primijeniti i na građevine izgrađene prije 1968. godine, koje sadašnji Zakon o prostornom uređenju i gradnji tretira kao legalizirane, neovisno o usklađenosti s dozvolama. Broj objekata koje bi se tako moglo legalizirati Miloloža procjenjuje na više od 130.000, a prosječnu naknadu za legalizaciju na oko 100.000 kuna. Iako je to riječ o prihodima lokalne samouprave, Miloloža smatra da bi se izmjenama zakona taj prihod lako mogao preseliti u državnu blagajnu.

Poslodavci smatraju da bi rashode državnog proračuna trebalo smanjiti za najmanje 10 milijardi kuna, po svim stavkama, ali ne linearno. Plaće i mirovine poslodavci ne bi smanjivali, već predlažu ukidanje dodataka, poput regresa i božićnica, jer oni nisu oporezivi, pa se njihovim ukidanjem smanjuje samo rashodi, a ne i prihodi proračuna. Kad je o mirovinama riječ, u HUP-u također smatraju da ih ne treba smanjivati, već bi trebalo doprinos od tri posto za zdravstveno osiguranje uvesti za sve umirovljenike, a ne samo za njih 27.000, koliko ih sada plaća.

Uz značajnije smanjenje rashoda državnog proračuna, poslodavci očekuju da Vlada uvede i strukturne mjere po uzoru na zemlje u okruženju. Traže i prilagodbu radnog zakonodavstva uvjetima recesije, jer se sada događa da se otkazi zbog recesije ne dijele po kriteriju kvalitete radnika, nego po tome tko ima kakav ugovor o radu, s obzirom da je mnogo lakše riješiti se radnika s ugovorom na određeno vrijeme.

Zahtjev sindikata da se izmjenama Zakona o radu ograniči broj ugovora na određeno vrijeme doveo bi odmah do barem 20.000 otkaza, tvrde u HUP-u. Takav zahtjev tumače činjenicom da većina sindikata koji sudjeluju u socijalnim pregovorima zastupa državni i javni sektor, gdje je vrlo malo ugovora o radu na određeno vrijeme.

U HUP-u ističu da ne prizivaju intervenciju Međunarodnog monetarnog fonda, ali smatraju da to treba biti stalno aktualna opcija, kao vrlo važna podrška međunarodnih financijskih institucija nužnim reformama u Hrvatskoj.