HUP: Zakon o turističkom zemljištu neustavan i opasan

Hrvatska udruga poslodavaca (HUP) duboko je zabrinuta zbog posljedica koja će prouzročiti rješenja iz prijedloga novog zakona o turističkom i ostalom građevinskom zemljištu neprocijenjenom u postupku pretvorbe i privatizacije, o kojem će sutra odlučivati Hrvatski sabor.

Ističući u svom današnjem priopćenju da je taj zakon 'neustavan i opasan za turističku djelatnost' iz HUP-a naglašavaju i da se protive i načinu na koji je taj zakon upućen u Sabor, bez poštivanja procedure i prethodne rasprave sa socijalnim partnerima na Gospodarsko-socijalnom vijeću (GSV).

Sadržaj nacrta prijedloga zakona neustavnim i neprihvatljivim ocjenjuju prvenstveno jer, kako navode, ruši ravnopravnost građana, suprotan je vladavini prava i odredbama hrvatskog Ustava kojima se jamči pravo vlasništva, zaštita prava stečenih ulaganjem, poduzetničke i tržišne slobode te potiče gospodarski razvoj.

Smatraju i da je zakon nepravedan i neravnopravan za građane jer njime dio ranijih vlasnika postaju povlašteni, s obzirom da dobivaju u naturi izgrađeno ili pripremljeno građevinsko zemljište, dok po Zakonu o naknadi za imovinu oduzetu za vrijeme jugoslavenske komunističke vladavine ostali prijašnji vlasnici nemaju to pravo.

U HUP-u drže i da se pravo vraćanja nekretnine ne može vezati uz vrstu nekretnine, te da je stoga navedena odredba neprovediva i zbog nesređenog zemljišno-knjižnog i katastarskog stanja.

U nejednakom položaju pred zakonom naći će se i pojedina trgovačka turističko-ugostiteljska društva s obzirom da je zakon usmjeren samo na ona turistička zemljišta koja nisu bila procijenjena u pretvorbi, a koja su izostavljena iz procjene odlukom državnih tijela (a ne krivnjom pojedinih društava), dok je istodobno nekim društvima odlukama istih državnih tijela omogućena procjena takvog zemljišta u cijelosti ili većem dijelu.

Prijedlog zakona se temelji na pretpostavci da je trgovačko društvo steklo vlasništvo samo na onom zemljištu koje je procijenjeno prilikom utvrđivanja vrijednosti društvenog poduzeća i to u pravilu zemljišta koje odgovara tlocrtnim površinama objekta, tj. samo onog zemljišta koje usko okružuje pojedini objekt.

Pritom se, ističu iz HUP-a, nije vodilo računa o tome da je zemljište nužno za redovno korištenje pojedinog objekta/građevine (hotela, turističkog naselja ili kampa) neovisno od toga je li bilo predmetom procjene, postalo po sili zakona (ali i po sudskoj praksi) vlasništvo trgovačkog društva koje je vlasnik građevine kojem to zemljište nužno služi.

Nedopustivo je, smatraju u HUP-u da se tako bitan zakon sa sjednice Vlade uputi u saborsku proceduru bez konzultiranja s predstavnicima turističkog gospodarstva, za koje će takav zakon imati katastrofalne posljedice.