Hvar čeka prvu solarnu elektranu

Godina 2010. bit će, prema svemu sudeći, značajna za ključne projekte Unije za Mediteran (UfM). Jedan od njih je Mediteranski solarni plan, koji su kao ključan istaknuli i predsjednici država članica UfM-a na osnivačkom sastanku Unije za Mediteran u Parizu. O mediteranskim strategijama i o energetskim mogućnostima koje otoku Hvaru nuditi Unija za Mediteran razgovaramo s dr. Tončijem Tadićem, predsjednikom Euromediteranskog foruma (EMEF).

Veliki potencijali Dalmacije
− EMEF je nevladin “think-tank” specijaliziran za projekte i strategije Unije za Mediteran. Kako je poznato, na ministarskom sastanku u Marseilleu (4. studenog 2008.) dogovoreno je da će se suradnja država članica UfM-a odvijati u čak 32 područja, od kojih je jedno energetika. EMEF sa svojim stalnim radnim skupinama prati i pokriva sva ta područja suradnje Unije za Mediteran, te može biti sugovornik i Vladi RH, ali i jadranskim gradovima i županijama Hrvatske. Voditelj stalne radne skupine EMEF-a za energetiku je prof. dr. sc. Ranko Goić sa splitskog FESB-a – kaže Tadić.

Zaključak UfM-a sa sastanka u Parizu poziva na korištenje alternativnih izvora energije, odnosno na Solarni plan, čiju će konačnu izradu koordinirati Tajništvo UfM-a i njegova stručna tijela. EMEF smatra da bi Hrvatska, kao zemlja s iznimno velikim solarnim potencijalom u Dalmaciji, trebala biti zainteresirana za Solarni plan UfM-a. Zato bi naša zemlja trebala imenovati svoje predstavnike i upravu Mediteranskog solarnog plana, makar na razini promatrača, te ih ponuditi supredsjedateljima UfM-a, tj. Francuskoj i Egiptu.

− Ne ulazeći u detalje, Solarni plan predviđa stvaranje zakonske i organizacijske mreže u svakoj zemlji članici za razvoj i masovnu primjenu solarne energije i drugih obnovljivih izvora. To ujedno pretpostavlja ograničavanje rasta potrošnje energije, odnosno učinkovitije korištenje energije te sve moguće uštede.

- S druge strane, Solarni plan uključuje i povezivanje elektroenergetskih sustava zemalja članica UfM-a, te suradnju na razvoju i primjeni solarne tehnologije. U praktičnom smislu, u zemljama članicama UfM-a to znači niz konkretnih projekata na državnoj ili regionalnoj razini kojima bi se potaknuli tehnički, gospodarski i organizacijski procesi za širu primjenu solarne energije, odnosno kojima bi se privukli investitori u solarnu energiju, bilo na individualnoj, tj. kućnoj razini, bilo na razini malih solarnih elektrana – naglasio je naš sugovornik.

Solarna elektrana pogotovo može biti dobra i za otok Hvar, dakle, naš najsunčaniji škoj, ali i za druge dijelove Splitsko-dalmatinske županije. Županijski, gradski i općinski prostorni planovi trebaju osigurati lokacije za izgradnju solarnih elektrana, a lokalne i državne vlasti na svim bi razinama trebale osigurati nesmetano ishođenje potrebnih dozvola za gradnju takvih elektrana.

− Malo tko uviđa rastuće potrebe za električnom energijom u sezoni zbog sve većeg broja instaliranih klimatizacijskih uređaja. Ljetno povećanje broja stanovnika naših otoka tako postaje sve veći problem za sustav opskrbe električnom energijom, koji je već sada na rubu izdržljivosti. Zato je potrebno lobiranjem i relevantnom računicom potaknuti gradske i županijske vlasti, te Vladu RH i Hrvatsku agenciju za reguliranje energetskih djelatnosti (HERA) da predvide gradnju solarnih elektrana na otocima − ističe dr. Tadić.

Uz masline, smokve, loze
Dodaje da među panelima solarnih ćelija mogu rasti masline i smokve, loze i lavanda, a svi objekti potrebni za rad takve elektrane mogu se razmontirati i odnijeti u nekoliko dana ako više ne bude potrebni. – Svaka takva solarna elektrana znači i barem 10 radnih mjesta za mlade stručnjake u tehničkim znanostima, za koje inače na otocima nema radnih mjesta − zaključuje dr. Tonči Tadić.

Propuštene prilike
− Naša zemlja, nažalost, kaska za onim što zovemo Solarni plan, jer je u novoj Energetskoj strategiji RH propuštena prilika da se u Hrvatskoj još više promoviraju obnovljivi izvori energije, osobito solarna energija. Vjerujem da će daljnja suradnja Hrvatske i UfM-a biti poticaj Vladi RH i nadležnome ministarstvu da što prije usklade Energetsku strategiju sa zahtjevima Mediteranskog solarnog plana – rekao je dr. Tonči Tadić.

Četiri milijuna eura
Za jednu otočnu solarnu elektranu od 1 MW trebalo bi oko 20 hektara, uzevši u obzir prilazne staze, trafostanicu, servisne zgrade i drugu prateću infrastrukturu, što je investicija od oko četiri milijuna eura. Ona samo početno izgleda velika, jer nakon toga gotovo da nema novih izdataka. Takva bi elektrana, smještena na površini poput samo četvrtine prosječnoga golf-terena, zimi otoku Hvaru osigurala 2000-3000 kWh električne energije dnevno, a u ljetnim mjesecima moglo bi se računati i na 6000 kWh dnevno, odnosno energiju za napajanje 300 prosječnih kućanstava.