Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

31 Ou 2016

Hvatamo novi zalet, uložit ćemo 140 milijuna eura u širenje Hrvatskom

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Božica Babić  

Hvatamo novi zalet, uložit ćemo 140 milijuna eura u širenje Hrvatskom

Predsjednik Uprave Spar Hrvatska, najavljuje novu razvojnu fazu tog trgovačkog lanca, govori o suradnji s domaćim proizvođačima i tumači zašto je strah od uvoznih proizvoda neopravdan.

Za Spar Hrvatska 2016. godina označila je ulazak u novu razvojnu fazu koja je usmjerena ka obali. Riječ je, otkriva čelnik tog trgovačkog lanca, o njihovoj staroj ambiciji za čiju je realizaciju sada došao trenutak. Nova faza znači otvaranje većeg broja objekata duž Jadranske obale budući da su trenutno prisutni samo u Zadru, Splitu i Šibenik, uz manju trgovinu u Rijeci. O izdašnijim investicijama u koje će kompanija upustiti ove godine te ostalim poslovnim planovima, za Poslovni dnevnik govori predsjednik Uprave Helmut Fenzl.

Kupujete li Billu Hrvatska kako se nedugo šuškalo po kuloarima?
I mi smo čuli, no demantirali smo te glasine. Naš fokus je usmjeren na vlastitu ekspanziju. Radimo na puno projekata, nekoliko ih je već u visokoj fazi razrade, a ove godine najvažnija nam je Pula, gdje je sasvim slučajno naš objekt u susjedstvu Bille.

Koliko ćete investirati ove godine u nove kvadrate koje najavljujete?
U pravilu kontinuirano godišnje investiramo 35-40 milijuna eura pa će tako biti i u 2016. Međutim, u iduće dvije godine za investicije planiramo izdvojiti više. Naime, dosad smo dosta ulazili u zakup prostora, a sada se okrećemo kupnji zemljišta i izgradnji vlastitih objekata. Stoga za razdoblje 2017.-2018. namjeravamo izdvojiti više od 50 milijuna eura godišnje. Idemo punom snagom naprijed. Naša mreža je već dosta razgranata, no ima još područja na kojima se želimo 'parkirati'.

Zar ovo malo hrvatsko tržište nije već zasićeno gustom maloprodajnom mrežom, prije dvije-tri godine vrtjela se ocjena kako više nigdje nema slobodnih prostora.
Ovisi kako tko vidi tržište, a za nas prostor nije popunjen dok mi nismo negdje prisutni. Konkurencija je svuda raspršena, no naš je moto da uvijek moramo biti bolji neovisno o tome stižemo li na neku lokaciju prije ili poslije naših konkurenata. Nikada bolje lokacije nisu nam bile ponuđene kakve dobivamo u posljednje vrijeme, i to od Zagreba do obale.

Je li konsolidacija tržišta maloprodaje u RH gotova ili će biti još akvizicija?
Dio konkurencije investira u nove kvadrate, a drugi rade na konsolidaciji tržišta, preuzimaju male trgovce koji više ne mogu opstati samostalno što je posebno izraženo u Dalmaciji. Mislim da će se nastaviti i konsolidacija i ekspanzija kroz nove investicije. Neki imaju svoj format i nastavit će samo ulagati, drugi su fleksibilniji i skloniji akvizicijama.

Ima li onda mjesta i za dolazak nove konkurencije?
Mi koji smo već tu vjerojatno smo skloniji razmišljanju da nema mjesta za novu konkurenciju. Bože moj, ako je netko ipak samouvjeren i pripravan za utakmicu on će doći neovisno o našim procjenama. Međutim, koliko mi je poznato nema najava o dolasku novih trgovaca na ovo tržište.

Što je Sparu donijela poslovna 2015., jeste li zadovoljni?
Naravno, naš rast je lani bio veći od 14%, ostvarili smo 345 milijuna eura prihoda. Dio rasta još je vezan uz preuzimanje Dione, no dio dolazi iz većeg broja preuređenih trgovina u kojima smo ostvarili značajan rast prometa. Jako smo zadovoljni lanjskim rezultatom, a dio zasluge za takvu ocjenu, to moram naglasiti, odnosi se na veliki povratak potrošača kvartovskim trgovinama. Ako kvartovske trgovine imaju dobru ponudu i solidne cijene one postaju atraktivne destinacije koje i oživljavaju prostor. Uspjeli smo s tim projektom o čemu svjedoče i ocjene kupaca koje smo dobili u nekoliko novozagrebačkih naselja.

Analitičari ocjenjuju da se potrošnja konačno oporavila, je li taj trend vidljiv u košarici, kupuje li se više?
Pričekao bih još barem do kraja travnja kada ćemo imati rezultat potrošnje i poslije Uskrsa. Čak ako su trendovi pozitivni, prerano je za davati takav signal iako smo u veljači imali dan više. Podsjetit ću, još se nismo vratili na razine potrošnje iz 2008. što je najbolja ilustracija situacije.

Na police stranih trgovaca gleda se kao kanale kojima stiže asortiman iz uvoza. Vi ste pokrenuli i obratan smjer, kroz mrežu Spara izvozite hrvatske proizvode. Kakav je učinak?
Tijekom 2014. izvezli smo asortiman za 49 milijuna eura, u 2015. za 54 milijuna. To je rast od 11%, zadovoljni i mi i naši partneri, tvrtke čije proizvode plasiramo u Austriju, Mađarsku i Sloveniju. Najveći rast izvoza vezan je za Austriju što nas posebno veseli. Izdvojit ću rezultat Vindije čiji je izvoz u godinu dana uvećan 10 puta zahvaljujući dodatnim listinzima u Sloveniji. Vindijin burek od sira i mliječni desert Ingo hit su proizvodi na slovenskom tržištu. Slovencima smo uspjeli prodati i pivo koje za nas kao robnu marku proizvodi pivovara iz Buzeta. I Violeta je značajno rasla. Podravka, Ledo i PIK Vrbovec lani su povećali svoj promet u Mađarskoj, a od nedavno proizvode Mesne industrije Gavrilović izvozimo u Austriju. I kroz proizvodnju Spar robnih marki razvili smo vrlo uspješnu suradnju s nekim velikim tvrtkama, ali i s nizom manjih dobavljača, u izvoznom projektu surađujemo sa 40-ak hrvatskih proizvođača.

Među trgovcima je sve izraženije i nadmetanje u ponudi tradicionalnih lokalnih, autohtonih proizvoda.
Spar je ponosan što je među konkurencijom bio prvi koji je brojnim malim proizvođačima otvorio svoje police. Neke smo uključili i u naš Premium program gdje im dajemo i marketinšku potporu, te više puta godišnje na ukupan asortiman smanjujemo cijene 25% s ciljem da potaknemo prodaju. Bez naše potpore ti proizvođači ne bi mogli sami izboriti poziciju na tržištu, jer često se radi o pravoj manufakturnoj proizvodnji u malim serijama. Tu kombiniramo naše snage, mi želimo imati najbolju ponudu, a oni imaju izvrsne proizvode, stoga im dajemo naše police, ali i posebno dizajniranu ambalažu.

Akcijske prodaje postale su svakodnevnica, deflacija je ušla u treću godinu i vrlo je izražena. Ima li kraja toj utrci za kupcima, tko gubi više dobavljači ili trgovci?
Nastavlja se ta nemilosrdna i bespoštedna utakmica u smanjivanju cijena. Svi to osjetimo u rezultatu, no teško je ocijeniti gdje je kraj. No, pritisak na cijenu proizvodnje ima i dobru stranu. Iskazana je u većoj efikasnosti koja proizvođačima otvara lakši izlazak na strana tržišta. Konkurencija sigurno ima dobre učinke, ne samo na potrošače nego i na industriju.

Posljednjih tjedana aktualizira se problematika kako se kroz police, posebice stranih trgovaca, uvozi sve veći broj proizvoda koji će izgurati asortiman hrvatskih tvrtki. Je li taj strah opravdan?
Mislim da nije. Ključ je u samom proizvodu, u njegovoj kvaliteti koja mu otvara put do polica i kupca. Više puta sam već istaknuo ako se PIK Vrbovec može nositi s konkurencijom u Mađarskoj koja je prepoznatljiva kao zemlja salama to je dokaz da strah nema uporište. Sve brojke kod nas u Sparu idu u prilog hrvatskih dobavljača i takvi trendovi će se nastaviti.

Odbor za poljoprivredu EK otvorio je temu da robne marke ugrožavaju poslovanje proizvođača pa iniciraju zahtjev o jačem nadzoru tržišta.
Ne bih se složio. Neke su tvrtke prije odbijale proizvoditi robne marke, govorile su kako to nije za njih. U međuvremenu su uvidjele kako s takvim asortimanom mogu popuniti svoje neiskorištene kapacitete. Proizvođač koji proizvodi i brend i privatnu marku zapravo ima širu ponudu za kupca i na taj načim povećava svoj prihod. Naše iskustvo je da dobro pozicionirane privatne marke uopće ne štete 'A' brendu.

Hrvatska, za razliku od mnogih članica EU, nema ni kodeks ni zakon o dobrom poslovnom postupanju, odnosno nepoštenoj trgovačkoj praksi. Proizvođači tvrde da je ulazak na police preskup i traže zaštitu države.
Nisam čuo za tu inicijativu, no predložio bih da pogledate bilance proizvođača i trgovaca. Čitam da neke kompanije iskazuju veliku pa i povijesno rekordnu dobit. Proizvođači uglavnom imaju dobit, a trgovci gubitke. Mi smo grana koja je kapitalno vrlo intenzivna, jako ulažemo i zbog velike konkurencije teško nam je ostvariti ulazak u zonu dobiti. To nije pojedinačni fenomen nego gotovo generalna pojava među trgovcima. Ne smije se zaboraviti da su dolaskom krize uvjeti poslovanja postali vrlo složeni. Da smo ostali na razini kupovne moći od prije 2008. mi u Sparu odavno bismo poslovali pozitivno.

Spar je svojedobno bio među tvrtkama koje su od Vlade tražile jasna pravila za doniranje hrane pred istekom roka trajanja. Pravilnik je usvojen prije pola godine, je li olakšao donacije?
Nažalost nije, zapravo je zakomplicirao situaciju pa i dalje ne možemo donirati iako bi itekako htjeli. Javljaju nam se posrednici i mole donacije, no nama su ruke vezane. Uvjeti koje postavlja pravilnik poslovna su tajna svake tvrtke pa tako i Spara i ne možemo te podatke upisivati u dokumentaciju o donaciji koju smo obvezni dati posrednicma. Usto, spomenut ću i činjenicu da svježe meso, voće i povrće koje nije za ljudsku uporabu ne možemo dati zoološkim vrtovima iako u nekima životinje gladuju jer, nisu registrirani kao posrednici. Pravilnik je nužno što prije izmijeniti i prilagoditi ga realnim uvjetima.


Komentari članka

Vezani članci

Podravska tvrtka gradi novi pogon i planira nova zapošljavanja

23.07.2026.

Riječ je o tvrtki Dergez iz Podravskih Sesveta kod Đurđevca koja se bavi maloprodajom i pekarstvom. Imaju lanac od 26 trgovina u Podravini te pogon s pekarskim proizvodima.

Končar otvorio novi laboratorij vrijedan više od 20 milijuna eura

16.07.2026.

Riječ je o najsuvremenijem tehnološkom objektu za velike električne strojeve i pogone u Bedekovčini kakvih ima svega nekoliko u Europi

Rast maloprodaje usporava, slijedi borba za učinkovitost

16.07.2026.

Čelnik Studenca Michał Seńczuk kaže da će prednost donositi logistika, podaci, asortiman i učinkovitost mreže, a ne samo nova otvaranja

Franck planira gradnju novog proizvodno-skladišnog pogona

16.07.2026.

Nakon akvizicije tvornice u BiH kompanija najavljuje novu investiciju, ubrzava digitalizaciju, uvodi AI i nastavlja ulaganja iz vlastitih sredstava

Novina: Svaka kupnja na rate postaje kredit, potrošač će dokazivati kupovnu moć

10.07.2026.

Svi koji prodaju proizvode ili usluge na rate morat će tražiti licencu HNB-a da su sposobni procijeniti kreditnu sposobnost

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk