Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

12 Lip 2017

HZZ je nemoćan

Izvor: www.slobodnadalmacija.hr · Autor: Linda Perić  

HZZ je nemoćan

Premda je na birou trenutačno 175.800 nezaposlenih, poslodavcima u turističkom sektoru to ništa ne znači. Od čitave te "vojske" ljudi bez posla i stalnih prihoda, hotelijeri i ugostitelji sebi ne mogu osigurati sezonsku radnu snagu. Znači li to da ih mizerno plaćaju i da im, općenito, nude loše uvjete, možemo samo nagađati, no činjenica je da su se poslodavci našli u problemu. Prema informacijama koje su izišle u javnost, duž obale trenutačno nedostaje više od 9000 sezonaca, a neki tvrde da je ta brojka i veća.

Zanimljivo je da iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP), preciznije njihovog Udruženja ugostiteljstva i turizma ovakav podatak ne potvrđuju, ali ni ne demantiraju. O ovoj temi, premda bi to njihovim članovima bilo u interesu, uopće ne žele konkretno razgovarati jer drže da bi im to, sad kad je već startala turistička sezona, samo naštetilo?!

Doznali smo, međutim, da je HUP, u suradnji s Obrtničkom komorom, u procesu izrade kvota za uvoz strane radne snage, sukladno potrebama u ugostiteljstvu i turizmu. Primjera radi, konobara se na ovaj način traži tisuću, sobarica 620, kuhara 500, servirki 180... Pretpostavka je kako će se, s obzirom na najave o novim investicijama u turizmu i hotelskim objektima koji će biti otvoreni sljedeće godine, te potrebe samo još povećavati.

Nekvalitetan kadar

Da je voda došla do grla kad je u pitanju manjak radne snage potvrđuje nam i Eduard Andrić, predsjednik Sindikata turizma i usluga Hrvatske.

- Prema mojim procjenama trenutačno nedostaje 10.000 sezonaca, od čega tek 10 posto u Istri jer se tamošnji poslodavci na vrijeme pripreme, a 90 posto u ostatku države. Ne čudi me što HUP ne izlazi otvoreno s tim podacima jer je sezona počela, hotelijeri već imaju ugovore s agencijama i ne bi baš bilo zgodno da se sazna kako fali radne snage. Ove kvote za strance oni izrađuju svake godine, a mi ih uvijek iznova rušimo jer dajemo prednost domicilnom radniku koji bi i poslodavcu trebao biti najisplativija opcija. Naši hotelijeri i ugostitelji morali bi, međutim, shvatiti da plaće koje daju definitivno nisu motivirajuće - kaže Andrić.

Sezonci u sektoru turizma; konobari, kuhari, prodavači, sobarice, čistačice, kuhinjski radnici, recepcionari..., mjesečno u prosjeku zarade 4.200 kuna. Tko bi, kaže sindikalist, radio za to ako još mora platiti i hranu i smještaj...
- Slavonci definitivno ne, oni su otišli u Njemačku ili Irsku gdje kao radnici uživaju sva prava, dobivaju trinaestu plaću i slično. U HUP-u su valjda svjesni kako ni Bosance više neće tako lako privući jer i oni znaju da će puno bolje proći ako odu na sezonski rad u, primjerice, Austriju... Ostaju nam tako Bugari i Rumunji, koji se nisu pokazali kao osobito kvalitetna radna snaga. Gosti koji dođu u Hrvatsku počeli su primjećivati nekvalitetan kadar koji ih poslužuje, a to je ogroman minus za naš turizam - drži Eduard Andrić.

Sezonac koji radi u Hrvatskoj u velikoj je neizvjesnosti, između ostalog, i zato što radi na određeno vrijeme, a ugovori se ponekad produžuju mjesec za mjesecom.

Padanje s nogu

- Ako krivo pogleda poslodavca, leti, i to bez ikakve odštete... Imamo 50 novih hotela i 800 milijuna eura investicija, a broj stalno zaposlenih u turizmu stalno pada. Upozorio sam na ovaj problem i resornog ministraGarija Cappellija i ponudio mu jedno rješenje koje je on prihvatio. Naime, predložio sam mu da u Pravilnik o kategorizaciji hotela uvrsti stavku prema kojoj bi u hotelu na neodređeno vrijeme moralo biti onoliko osoba koliko ima ležajeva. Na taj bismo način podigli kvalitetu hrvatskog turizma - govori čelnik Sindikata, kojeg pitamo kako će se ove sezone riješiti problem nedostatka sezonaca budući da on navodi kako se HUP-ove kvote za uvoz radne snage neće realizirati.

- Riješit će se kao i svake godine, i to tako da se teret posla svali na onu manjinu stalno zaposlenih koja će raditi i po 12 sati dnevno, bez slobodnih dana... Kad završi sezona, doslovce će padati s nogu, a niti jedan sat koji su odradili prekovremeno neće im biti plaćen - tvrdi Andrić.

Čanić: Radisson Blue je popunjen

Sandra Čanić, menadžerica hotela "Split Radisson Blu", zadužena za ljudske resurse, kaže da se i oni svake godine suočavaju s problemom nedostatka radne snage.

- Uvjeti u sektoru ugostiteljstva, u smislu visine primanja, duljine ugovora, dodatnih benefita, ukupne radne satnice i slobodnih dana značajno variraju, pa su usporedbe nezahvalne. Radisson Blu Resort Split, kao dio međunarodnog lanca hotela, velik naglasak stavlja na poštivanje radničkih prava, u prvom redu kolektivnog ugovora... Logični cilj nam je što dulje zadržavanje i povratak dobrih radnika jer je kvalitetnog djelatnika teško naći, ali i obučiti. Ove godine zbog renovacije hotela tražimo nešto manje radnika nego inače i stotinjak sezonskih pozicija već je gotovo popunjeno - kaže Sandra Čanić.

HZZ je nemoćan

Zanimljivo je i da Hrvatski zavod za zapošljavanje, kao posrednik, nije mogao udovoljiti svim potrebama poslodavaca kad je u pitanju sezonsko zapošljavanje. Naime, u prva četiri mjeseca ove godine putem HZZ-a je traženo ukupno 24.839 sezonskih radnika u svim djelatnostima, od čega najviše (njih 17.933) u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane -
konobara, kuhara, prodavača, sobarica, čistačica, kuhinjskih radnika, pomoćnih kuhara, pomoćnih konobara, recepcionara, turističkih animatora...
HZZ je, međutim, samo djelomično uspio odgovoriti na potrebe poslodavaca, pa je posredovanjem Zavoda zaposleno 14.688 sezonaca, što je 10.000 manje od brojke koju su poslodavci tražili.

Kategorija 'stalnih'

Među onima koji su ove godine angažirani na sezonskim poslovima nema puno novih "stalnih sezonaca", tek njih 842. Riječ je o mjeri kojom poslodavac može i iduću sezonu zadržati dobrog radnika, ali mu je za vrijeme "mirovanja" dužan plaćati sve doprinose - zdravstveno, mirovinsko... Žele li poslodavci, pak, uštedjeti na ovim stavkama ili se sezoncima nije drago obvezivati, teško je reći. Činjenica je, međutim, da osam stotina "stalnih" sezonaca nije velika brojka.


Komentari članka

Vezani članci

Turizam nam ozbiljno posustaje u utrci s Mediteranom. Već treću godinu zaredom padaju realni prihodi

16.04.2026.

U odnosu na predpandemijsku 2019. Hrvatska realno ostvaruje oko petinu manje prihoda, pogoršanje je ubrzano, dok cijenama gotovo dosežemo prosjek EU-a

Ne prodaje se više smještaj nego doživljaj – kreativne industrije mijenjaju turizam Istre

15.04.2026.

Marijana Dabo Percan predsjednica je Strukovne grupe kulturno-kreativnih industrija Kreativna Istra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Pula, gdje aktivno djeluje na jačanju vidljivosti i gospodarske uloge sektora. Fokus njezina djelova

Uskrsna tradicija, sunce i toplo vrijeme: Predsezona u Dubrovniku i Splitu

10.04.2026.

Uskrs označava službeni početak turističke predsezone u Dubrovniku. Ljetni red letenja uveden je prošlog vikenda u Zračnoj luci "Ruđer Bošković", a Stradun je danas bio pun posjetitelja iz svih krajeva svijeta. Najave za ljeto su odlične, pa ipak, promatr

Produženi uskrsni vikend u Hrvatskoj donio više od 411.000 noćenja

10.04.2026.

Tijekom produženog uskrsnog vikenda u Hrvatskoj je ostvareno 121 500 turističkih dolazaka i 411 200 noćenja, pokazuju najnoviji podaci sustava e-visitor. Podaci za današnji dan još se obrađuju, no zanimljivo je da smo i bez uključenog ponedjeljka nadmašil

Slavonac prodaje aplikaciju za prijavu gostiju tisućama iznajmljivača i na Jadranu

09.04.2026.

Završio je FERIT, na kojemu danas radi kao vanjski suradnik. Stekao je iskustvo u korporativnom svijetu, no ipak se odlučio biti poduzetnik. Njegova je aplikacija nastala lokalno, a koristi se nacionalno

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2703 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1330 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke