I dalje izvozimo sirovine - žitarice i uljarice, raste uvoz mesa, mlijeka

Već letimičan pogled na vanjskotrgovinsku razmjenu poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda potvrđuje paradoks u hrvatskom sektoru proizvodnje hrane, gdje i dalje izvozimo sirovinu – žitarice i uljarice, a istovremeno nam konstantno raste uvoz mesa, mlijeka i mliječnih proizvoda te hrane za životinje i proizvoda na bazi žitarica i škroba.
Nažalost, ni pandemijska 2021. godina nije bila iznimka. Prema podatcima koje nam je ustupila Hrvatska gospodarska komora (HGK), žitarice i uljarice kao proizvodi niske dodane vrijednosti čine nam gotovo 80 posto suficita, a proizvodi stočarstva, hrane za životinje i proizvoda na bazi žitarica i škroba gotovo 55 posto deficita, što govori o nepovoljnoj strukturi poljoprivredne proizvodnje.

Pad proizvodnje

U deset mjeseci prošle godine premašili smo deficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni poljoprivrednih i prehrambenih proizvoda za svih dvanaest mjeseci 2020. godine za gotovo 50 milijuna eura. To potvrđuje činjenicu kako je 2020. bila nestandardna godina u pogledu kretanja uvoza i izvoza poljoprivredno-prehrambenih proizvoda zbog pandemije COVID-19, u kojoj smo imali povećanje izvoza, smanjenje uvoza te smanjenje deficita u odnosu prema 2019. Nažalost, može se očekivati kako ćemo cijelu 2021. godinu završiti s više od milijardu eura negativne bilance.
Izvoz u deset mjeseci 2021. u odnosu prema istom razdoblju 2020. bilježi rast od 14,6 posto i iznosi 2,18 milijardi eura (povećanje od 278 milijuna eura). Uvoz je porastao gotovo identično, za 14,7 posto, i iznosi 3,07 milijardi eura (povećanje od 393 milijuna eura). Deficit je povećan za 14,8 posto, odnosno za 115 milijuna, i iznosi 891 milijun eura. Pokrivenost uvoza izvozom ostaje na razini od 71 posto.
Pandemija COVID-19 osjetno je utjecala na pad obujma industrijske proizvodnje u 2020., gdje je u proizvodnji prehrambenih proizvoda zabilježen pad od gotovo dva posto u odnosu prema 2019. godini, a u proizvodnji pića pad od čak 18,8 posto. Kumulativni podatci u studenome 2021. upućuju na oporavak, gdje proizvodnja prehrambenih proizvoda bilježi rast od 5,6 posto, a proizvodnja pića rast od 10,9 posto.
Ovdje valja spomenuti i podatke o produktivnosti rada u prehrambenoj industriji. Prema podatcima HGK-a, produktivnost rada u prehrambenoj industriji iskazana kao bruto dodana vrijednost po godišnjoj jedinici rada u Hrvatskoj na razini je 51,2 % prosjeka EU-27, a zaposlena osoba u prehrambenoj industriji u RH generira godišnje 25.945 eura, a u EU-27 dvostruko više, odnosno 50.663 eura. "Produktivnost rada u poljoprivredi iskazana kao bruto dodana vrijednost po godišnjoj jedinici rada u RH na razini je 30,5 % prosjeka EU-27. Zaposlena osoba u poljoprivredi u RH generira godišnje 6107 eura, a u EU-u 20.120 eura", dodali su iz HGK-a.
Kada se vratimo na stanje prehrambeno-prerađivačkog sektora, valja navesti kako je cijela industrija u vrlo izazovnom razdoblju.
I u osječkom konditoru, Kanditu, ne skrivaju da se, kao uostalom i cijela industrija, nalaze u izazovnom razdoblju jer se posljednjih mjeseci suočavaju s osjetnim porastom cijena sirovina i ambalaže za proizvodnju te energenata.
- Trend porasta cijena inputa kao i otežana dobavljivost sirovina prisutni su u svim segmentima te je bilo očekivano da će se odraziti i na hrvatske proizvođače. Tržište nabave uvijek je iznimno dinamično, tako da je i na ovu, trenutnu situaciju, najvažnije pravovremeno reagirati i osigurati proizvodnji nesmetan rad. Program koji Kandit proizvodi ne ulazi u osnovne namirnice i potrošači su cjenovno osjetljivi, a lojalnost prema brendu nije posebno izražena. S atraktivnom ponudom kao što je bila linija Majushka u suradnji s Majom Šuput te prigodnim programima s posebno dizajniranim proizvodima za Valentinovo i Uskrs te prodajno-marketinškim aktivnostima zadržavamo fokus potrošača na proizvodima Kandita - komentira Dajana Mrčela, članica Uprave Kandita.

Među najskupljima

Kandit trenutno zapošljava 340 djelatnika, a tijekom proizvodnje prigodnih programa za božićne blagdane i Uskrs zapošljava u proizvodnji i određen broj radnika na određeno vrijeme.
- U Kanditu je uvijek bilo više upita za zapošljavanje nego radnih mjesta, tako da nemamo problema sa zaposlenicima. Tvornica je nova i uvjeti rada su na visokom nivou, i to je jedan od faktora koji privlači radnike iz Osijeka i okolice da zaposlenje traže u takvom okružju. Posljednjih tjedana prisutan je povećan broj izostanaka radnika zbog COVID-a, ali smo proces proizvodnje uspjeli organizirati tako da se to nije odrazilo na dostupnost proizvoda Kandita na tržištu. Očekujemo da će se već idućih dana situacija smirivati i da će se svi proizvodni procesi vratiti u normalan ritam - kaže Mrčela, osvrćući se i na aktualnu situaciju oko problema organizacije rada u ovim sada već predugim pandemijskim mjesecima.
Prema FAO-ovoj (Organizacija za poljoprivredu i prehranu Ujedinjenih naroda) indeksaciji cijena hrane, 2021. godinu karakterizira znatan rast cijena. FAO kompozitni indeks cijena hrane, koji prati cijene mesa, mliječnih proizvoda, žitarica, ulja i šećera, bilježi u prosincu rast od 23,1 posto u odnosu prema prosincu 2020. Godišnji kompozitni indeks 2021. pokazuje rast od 28,1 posto u odnosu na ukupnu prethodnu godinu, pri čemu se bilježi rast od čak 65,8 posto kod ulja.

Za kraj još jedna neslavna konstatacija, u Hrvatskoj je udio izdataka za hranu (i bezalkoholna pića) puno viši od prosjeka EU-a. Prema dostupnim podatcima s kraja 2020. godine, prosjek EU-a je 13,1 posto. U nas je 18,3 posto, po čemu smo bili smješteni u grupu pet najskupljih država u tom segmentu.

Žitarice i uljarice čine 80 % suficita
U izvozu su najzastupljenije žitarice (12,9 % ukupnog izvoza), različiti prehrambeni proizvodi visokog stupnja prerade (9,4 %), ribe (8,9 %), proizvodi na bazi žitarica i škroba (8,2 %) te kakao i proizvodi od kakaa (6,6 %). Najviše uvozimo meso (10,1 % ukupnog uvoza), proizvode na bazi žitarica i škroba (8,8 %), mlijeko, jaja i med (7,8 %), hranu za životinje (7,7 %) te pića i alkohol (7,4 %). Hrvatska ostvaruje suficit u vanjskotrgovinskoj razmjeni žitarica (213,6 milijuna eura), uljarica (71), ribe (61,6) te mesnih i ribljih prerađevina (17,7). Žitarice i uljarice čine gotovo 80 % suficita. U svim ostalim kategorijama poljoprivredno-prehrambenih proizvoda ostvarujemo deficit, a najveći u razmjeni mesa (237 milijuna eura), mlijeka i jaja (176,1), hrane za životinje (165,5), voća (149,7) i proizvoda na bazi žitarica i škroba (93,5).