IJF: Studenti nezainteresirani za javne financije

Mlađa populacije trebala bi biti zainteresirana za javne financije jer će se morati još dugo nositi s posljedicama trenutno nezdravih, neučinkovitih i nepravednih javnih financija. Ali istraživanje Instituta za javne financije pokazuje da mladi ne znaju mnogo o fiskalnoj politici, niti ih ona zanima

Hrvatski su studenti slabo informirani i još slabije sudjeluju u fiskalnoj politici i proračunskim procesima, pokazuje anketa provedena na tu temu među studentima, kao predstavnicima mlađe populacije od koje se očekuje da bude posebno zainteresirana, jer će se morati još dugo nositi s posljedicama trenutno nezdravih, neučinkovitih i nepravednih javnih financija, a time se bavi novi aktualni osvrt Instituta za javne financije (IJF).

Pod naslovom "Sudjelovanje građana u fiskalnoj politici i proračunskim procesima" autorice rada, Katarina Ott i Mihaela Bronić s IJF-a, ističu kako, prema rezultatima te ankete, 55 posto ispitanika misli da je sudjelovanje građana u proračunskom procesu moguće, a 80 posto da bi građani trebali u njemu i sudjelovati.

Međutim, samo ih je 7 posto na bilo koji način pokušalo sudjelovati, npr. postavljajući pitanja o proračunu izvršnim ili predstavničkim vlastima, sudjelujući u javnoj raspravi ili analizirajući proračun, a njih svega 14 posto redovito u medijima prati vijesti o proračunu.

Riječ je o anketi provedenoj tijekom siječnja ove godine među studentima završnih godina hrvatskih fakulteta. Upitnik je u potpunosti ispunilo 857 studenata, uglavnom u dobi od 22 do 25 godina, u većem broju (gotovo 60 posto) studentica, a zastupljeni su bili svi fakulteti, od umjetničkih akademija do medicine, no gotovo polovica ispitanika je s ekonomskih fakulteta, najviše iz Zagreba i Splita.

"S obzirom na takve odgovore studenata - većinom studenata ekonomije, od kojih bi se očekivao veći interes nego od studenata drugih fakulteta - situacija u cjelokupnoj populaciji vjerojatno je još lošija", zaključuju autorice te pritom ističu da valja imati na umu da je u Hrvatskoj samo 16 posto stanovništva fakultetski obrazovano.

Pritom ističu kako je sudjelovanje (participacija) građana u fiskalnoj politici i proračunskim procesima nužno za ostvarivanje zdravih, učinkovitih i pravednih javnih financija, usklađenih s mogućnostima i potrebama društva. To podrazumijeva različite načine na koje građani direktno komuniciraju s javnim vlastima o pitanjima javnih financija (npr. u kojoj će mjeri porezni teret snositi bogatiji, a u kojoj siromašniji građani, hoće li se više ili manje javnih sredstava trošiti za obrazovanje ili za zdravstvo, hoće li se država više ili manje zaduživati, tko će snositi teret toga zaduživanja, i sl.).

Odgovori, stavovi i komentari anketiranih studenata poklapaju se i sa stavovima ispitanika u istraživanju o stavovima građana RH i EU koje je 2014. provela Europska komisija, a čiji rezultati pokazuju da ispitanici ne vjeruju nacionalnim institucijama i žele promjene.

Naime, prema tom istraživanju, više od 70 posto ispitanika iz Hrvatske odgovorilo je kako smatra da stvari u državi idu u krivom smjeru te da su nezadovoljni funkcioniranjem demokracije, regionalnim i lokalnim vlastima, parlamentom, vladom i političkim strankama. Oko 80 posto građana smatra i da se smanjivanje deficita i duga više ne može odlagati, a njih 90 posto odgovorilo je da su reforme nužne.

"Budući da 'na mladima svijet ostaje', nezadovoljstvo, nepovjerenje, nezainteresiranost i nesudjelovanje te mlade, ali i starije populacije moralo bi svakoga zabrinuti. Stoga Vlada mora učiniti sve što je potrebno da bi konačno bolje počele funkcionirati institucije i mjere koje su u zadnjih petnaestak godina osnivane i donošene za postizanje veće transparentnosti i sudjelovanja građana. Institucije i mjere ne bi smjele postojati samo na papiru, već bi morale i zaživjeti u široj javnosti", kažu Ott i Bronić.

Naime, autorice drže kako je Hrvatska u zadnjih petnaestak godina, uglavnom zbog pristupanja EU-u i Partnerstvu za otvorenu vlast, poduzela niz mjera za povećanje transparentnosti i sudjelovanja građana u fiskalnim i proračunskim procesima, primjerice kroz osnivanje Vladinog ured za udruge, ali i kroz zakonska rješenja o pravu na pristup informacijama, savjetovanja s javnošću u postupcima donošenja zakona, postojanje vanjskih članova saborskih odbora i povjerenstava, i sl.

Dakle, smatraju Ott i Bronić, formalno, pravno i institucionalno preduvjeti za sudjelovanje građana postoje, no provedba je još uvijek daleko od željene razine.

Kako bi institucije i mjere počele podupirati zdravije, učinkovitije i pravednije javne financije, usklađene s mogućnostima i potrebama društva, nužno je da se građani što više informiraju i aktiviraju. Za to je, smatraju Ott i Bronić, među ostalim potrebno građane i medije bolje informirati o proračunu, proračunskim procesima i fiskalnoj politici te mogućnostima sudjelovanja građana, ali i pravovremeno objavljivati cjelokupne ključne proračunske dokumente, poput smjernica ekonomske i fiskalne politike, prijedloga proračuna, izvješće o izvršenju proračuna i dr., na svim razinama vlasti.

Predlažu i objavljivanje vodiča za građane uz svaki ključni proračunski dokument, u kojem bi se navodio i utjecaj proračuna na prosječnog građanina, kao i sankcioniranje izvršnih vlasti koje se ne pridržavaju proračunskih i fiskalnih zakona i propisa.