'Imamo podatke o 83 milijuna tvrtki i osigurali smo potraživanja teška 33 milijarde eura'

Acredia, austrijska tvrka za kreditno osiguranje, specijalizirana za zaštitu naplate potraživanja lani je pod svojim 'kišobranom' imala potraživanja u iznosu 33 milijarde eura, uz promet od 97,6 milijuna eura. Osiguravatelj Acredia, kao dio društva Allianz Trade, osim što osigurava potraživanja, prati i izvještava o bonitetu trgovačkih društava u Austriji i Jadranskoj regiji te na globalnoj razini ima podatke o 83 milijuna kompanija

Acredia je u srpnju ove godine obilježila je godišnjicu poslovanja u Hrvatskoj pod svojim imenom. Janos Kis, direktor osiguranja rizika Acredie za tportal govori o iskustvima društva u posljednjih desetak godina te razvoju korporativnog sektora i tržišta kreditnog osiguranja u Hrvatskoj.

U srpnju je prošla godina dana kako je Acredia aktivna u Hrvatskoj pod svojim imenom, pod krilom Allianza radite od 2012. Možete li nam ukratko reći čime se točno bavite, što je vaš core business?

Podržavamo trgovačka društva u upravljanju rizicima, ocjenjujemo kreditnu sposobnost njihovih kupaca te nadoknađujemo gubitke uzrokovane poteškoćama u naplati njihovih potraživanja uslijed nelikvidnosti. Raspolažemo s podacima o više od 83 milijuna trgovačkih društava diljem svijeta i o plaćanju njihovih obveza. Time omogućujemo brže donošenje odluka vezano za kreditno osiguranje, bez obzira u kojem se dijelu svijeta nalaze kupci naših klijenata.

Ukupan iznos potraživanja pod osigurateljnom zaštitom grupacije Acredia dosegnuo je 33 milijarde eura do kraja 2022. godine; nadalje, iste je godine društvo ostvarilo promet od 97,6 milijuna eura. Iznimno smo ponosni što su svi naši sadašnji klijenti, koji su ranije bili osigurani kod nas preko osiguravajućeg društva Allianz Zagreb, odlučili nastaviti poslovati s osiguravajućim društvom Acredia. To nam pokazuje da naši klijenti cijene naše usluge, da nam vjeruju i da su zadovoljni našim poslovanjem. Uvjereni smo da ćemo nastaviti rasti i u budućnosti.

Vaša prva godišnjica poslovanja pod nazivom Acredia poklopila se i deset godina članstva Hrvatske u EU. Koliko se naše tržište i gospodarstvo promijenilo u tom periodu, što su po vama najveći iskoraci, a što propuštene prilike?

Od ulaska u EU, Hrvatska je ostvarila rast BDP-a od 50,7 posto što je znak velikog uspjeha ovog partnerstva. Stope rasta u prosjeku iznose više od tri posto i ukazuju na kontinuirani gospodarski rast i razvoj kao i na napredak u pojedinim tvrtkama.Hrvatska je već prije članstva u EU-u pokazala željeznu fiskalnu disciplinu, na što ukazuju i inflacijske brojke (osim 2022. i 2023., naravno) i kretanja nacionalnog duga. Zahvaljujući velikom uspjehu, Hrvatska je u konačnici stupila u ekonomsku i monetarnu uniju, odnosno eurozonu. Da ne spominjemo ulazak Hrvatske u schengenski prostor, čime će se dodatno pojednostaviti razmjena dobara i usluga, a vjerujemo i snažno potaknuti daljnji rast i razvoj.

U posljednjih desetak godina svjedoci smo još jedne vrlo uspješne priče: zabilježen je znatan rast izvoza od 50 posto. Osim zabilježenog rasta u vrlo važnom sektoru turizma, primjetan je i značajan rast u sektorima petrokemije, strojogradnje, izgradnje postrojenja te proizvodnje medicinskih i farmaceutskih proizvoda. Nadalje, novcem EU-a potiče se razvoj konkurentnog gospodarstva i ravnomjeran razvoj hrvatskih regija. Time se stvaraju temelji za veliki zamašnjak gospodarstva u cjelini koji će doprinijeti stvaranju povoljnog okruženja za pokretanje poslovnih ideja, razvoj poslovanja, a time i rast broja naših potencijalnih klijenata. Osiguravajuće društvo Acredia osigurava trgovačka društva svih veličina raspršenih po različitim gospodarskim sektorima.

Trenutno, Hrvatska ima rekordnu nisku nezaposlenost, visoku inflaciju i manjak radnika. Što bi vi izdvojili kao glavne izazove za hrvatske poduzetnike?

Prateći kretanje stope nezaposlenosti zamijetili smo nagli pad, što upućuje na pozitivan rezultat. No, kao što je vidljivo i iz demografskih kretanja, taj pad dijelom je posljedica iseljavanja mladih. Hrvatska je bila i jest klasična iseljenička zemlja; mnogi su se od 1960-ih naovamo iselili iz Hrvatske te posao potražili primjerice u Austriji, Njemačkoj ili skandinavskim zemljama.

Glavni izazov u ovom trenutku s kojim se suočavaju poduzetnici u Hrvatskoj je stvoriti radno okruženje u kojem mlade, obrazovane osobe više ne bi napuštale svoju zemlju. To bi značilo utvrđivanje konkurentnih plaća u usporedbi s drugim zemljama EU-a (ili inozemstvom) ili kreiranje dodatnih poticaja za povećanje, primjerice, razine obrazovanja zaposlenika. No, ipak vjerujemo da bi hrvatska priča o uspjehu mogla potaknuti mnoge mlade da svoju profesionalnu budućnost potraže kod kuće. Poduzetnici bi trebali osmisliti načine kojima bi mlade, talentirane osobe privukli da se vrate kući.

Rezultati istraživanja koje smo proveli među hrvatskim poduzetnicima u siječnju ove godine također ukazuju na to da se hrvatska trgovačka društva uglavnom bore s visokim troškovima sredstava, snažnom konkurencijom i slabom fleksibilnošću cijena. Nadalje, odgovori iz istraživanja upućuju na prekide u lancu opskrbe, dok je s ulazom u eurozonu valutni tečaj izbrisan s popisa rizika hrvatskih trgovačkih društava.