Imovina zbog obveznica porasla za 3,9 milijardi kuna

Rast imovine četiriju obveznih mirovinskih fondova u prvih je šest mjeseci ove godine bio 256 milijuna kuna veći nego lani. Neto imovina OMF-ova u prvoj polovici 2012. godine porasla je ukupno 3,91 milijardu kuna. U isto je vrijeme prošle godine rast imovine iznosio 3,66 milijardi kuna.

Na kraju lipnja je neto imovina OMF-ova iznosila 44,98 milijardi kuna, što je gotovo pet milijardi više nego u lipnju prošle godine. Najveću neto imovinu ima AZ OMF, koja je krajem lipnja iznosila 18,23 milijarde kuna, što je deset posto više nego na početku godine. U šest mjeseci imovina AZ fonda porasla je 1,66 milijardi kuna, što je ujedno i najveći rast imovine u apsolutnim iznosima.Najveći rast imovine u relativnim iznosima imao je Erste Plavi OMF od 11 posto. Tom je fondu imovina krajem lipnja iznosila 5,94 milijarde kuna, što je bilo 589,8 milijuna kuna više nego na početku godine. Istodobno je rast imovine Erstea u apsolutnom iznosu ujedno najmanji od svih mirovinskih fondova. Budući da mirovinski fondovi svakoga mjeseca primaju uplate od svojih članova, logično je da im imovina konstantno raste, a kada se te uplate uspoređuju s rastom imovine, dobiju se zanimljivi rezultati. Naime, u prvoj polovici godine četiri OMF-a primila su 2,36 milijardi kuna uplata od članova, što znači da su najveći institucionalni ulagači na domaćem tržištu kapitala u šest mjeseci stvorili "višak" od 1,54 milijarde kuna. Prošle je godine fondovima u prvih šest mjeseci uplaćeno 2,26 milijardi kuna, što bi po istoj metodologiji značilo da je bio stvoren višak od 1,4 milijarde kuna.

I dalje najveći udio imovine OMF-ova je u domaćim vrijednosnim i dužničkim papirima. Najviše je u državnim obveznicama - 30,49 milijardi kuna, odnosno 67 posto imovine. Upravo su državne obveznice u dosadašnjem dijelu godine bile u fokusu mirovinaca. Naime, kada se promatra rast neto imovine u odnosu na rast imovine u obveznicama, izvjesno je da je kupovanje obveznica najviše zaslužno za taj pomak. Čak 84 posto rasta posljedica je kupnje obveznica, točnije imovina u tim papirima porasla je 3,31 milijardu kuna i iznosila 30,49 milijardi. Prošle je godine situacija bila znatno drukčija. Od ukupnog rasta neto imovine od 2,39 milijardi kuna najzaslužnije je bilo ulaganje u strane dionice. Ta je imovina tada porasla za više od milijardu kuna, a ravnomjerno se ulagalo u domaće dionice (rast od 484 milijuna) i državne obveznice (rast od 487 milijuna). U prvom polugodištu najviše državnih obveznica u svom portfelju imao je AZ fond. Vrijednost im je bila 12,63 milijarde kuna, odnosno 1,28 milijardi više nego krajem prošle godine. Interes za državnim obveznicama nastavit će se i dalje tijekom godine. Kako nam kaže jedan od mirovinaca, obveznice daju dobre i sigurne prinose, a domaće dionice su previše rizične.