Inozemna potražnja ne može potaknuti pozitivne trendove

U listopadu je u Hrvatskoj industrijska proizvodnja pala neočekivano oštrih 4,4 posto na godišnjoj razini pa su makroekonomisti podijeljeni u procjenama kretanja proizvodnje u studenom. Makroekonomisti, koji su sudjelovali u anketi Hine, podijeljeni su u procjenama. Njih četvoro očekuje rast između 0,7 i 1,8 posto u odnosu na studeni prošle godine, dok ih dvoje očekuje pad od 1,7 do 2 posto. U prosjeku, očekuje se rast od 0,2 posto na godišnjoj razini.

U rujnu je industrijska proizvodnja porasla 3,1 posto na godišnjoj razini, čime je samo nakratko prekinut trend slabljenja proizvodnje jer je već u listopadu ponovno pala za oštrih 4,4 posto. Pozitivno na industrijski sektor utječe jačanje izvoza jer su europska gospodarstva izašla iz recesije, pa tamošnja potražnja jača. No, slabost domaće potražnje i dalje je ograničavajući faktor.

"U studenom očekujemo porast proizvodnje na godišnjoj razini, što je djelomično odraz niske baze iz studenog lani. Stabilizaciji proizvodnje doprinosi jači nego što se očekivalo oporavak inozemne potražnje za kapitalnim dobrima, primjerice opremom i postrojenjima, te intermedijarnim proizvodima, praćen i dalje snažnim rastom narudžbi za sljedeće mjesece. S druge strane, slabost domaće potražnje i dalje predstavlja kočnicu", navodi jedan od makroekonomista u anketi Hine.

"S obzirom da Hrvatska nije izvozno orijentirana zemlja, inozemna potražnja sama, bez podrške domaće, ne može potaknuti pozitivne trendove u industrijskoj proizvodnji. Sve dok je domaća potražnja niska, za očekivati je tek usporavanje pada ili, u najboljem slučaju, blage stope rasta zbog niske baze", navodi drugi anketirani ekonomist.