‘Intelektualne usluge izvozimo, od Hrvata nema kruha’

Ivana Bojčić prije šest godina odlučila je zakoračiti u mikropoduzetništvo pokrenuvši u Zagrebu tvrtku BoLingo, koja danas nudi usluge prevođenja, sudskog tumačenja, e-learninga i klasičnih poduka stranih jezika.

Bojčić smo upoznali upravo tad kad se kao 28-godišnja poznavateljica njemačkog i talijanskog jezika netom nakon diplome našla pred izazovom traženja posla. Zahvaljujući želji i volji, ali i iskustvu kolega, te je godine otvorila “tvrtku za deset kuna” koja odonda lagano raste i zapošljava troje ljudi.

“Bila sam tabula rasa, uvalila sam se u mikropoduzetništvo bez konkretnog znanja. S godinama sam naučila da se sve isprepliće kroz interdisciplinarnost pa sam, kombinirajući kreativnost s proučavanjem statistika, osnova poduzetništva i financija te marketinga uspjela proširiti svoje vidike i raditi ono što volim”, navodi Bojčić.

‘Nismo nadograđeni Google Translate’

U počecima je, kaže, bilo teško jer nije dobila poticaje od države, puno je radila i bilježila gubitke zbog grešaka u računovodstvu.

“Radila sam iz kuhinje unajmljenog stana, u tri ujutro i tri popodne, imala posla sa svakakvim ljudima, ali uvijek sam se trudila održavati profesionalnost u pristupu i radu. Prve tri godine bile su zbilja teške i pitala sam se što mi je to trebalo kad sam mogla raditi za nekog i ne imati brige poput praćenja prometa, pribavljanja posla, održavanja kvalitete usluge”, kaže direktorica kojoj je bilo teško percipirati koliko svog teško zarađenog novca odlazi na, kaže, nebitne namete i poreze.

“Osjećate se prevareno, opljačkano. Biti poduzetnik u Hrvatskoj teško je i zbog mentaliteta, a posebno ako prodajete intelektualne usluge koje nisu šareni artikl. Zato je BoLingov glavni adut izvoz intelektualnih usluga, dakle suradnja s inozemstvom. Od Hrvata teško ima kruha, koliko sam upita dobivala od renomiranih hrvatskih divova, stvar logike je ponuditi im prilagođene cijene bez ‘dampinga’, ali često bih nailazila na zid jer svi žele skoro pa besplatnu uslugu. Često je tu i nerazumijevanje prevoditeljske industrije; mnogi smatraju da je prevoditelj samo nadograđena verzija Google Translatea i da nemamo puno efektivnog posla. Zato i imamo jako nekvalitetne priručnike, sramotne reklame, menije u restoranima, prijevode na televiziji, a zaprepastilo bi vas i koliko je sudske, odvjetničke, medicinske i administrativne dokumentacije loše napisano na hrvatskom”, otkriva Bojčić.

U želji da bude u trendu s industrijom, pohađa brojne konferencije, a cilj joj je educirati svoje radnice što više i ulagati u njih.

“Ulažemo u softverska rješenja koja olakšavaju postupanje s dokumentima, informatička industrija jako je isprepletena s prevoditeljskom i bez određenih alata nemamo suradnju s inozemnim klijentima. Jako se pazi na kvalitetu i imamo obvezne provjere kvalitete prije isporuke dokumenta”, naglašava poduzetnica.

Uz sve izazove prihodi im svake godine rastu ili su na istom, a sad se vrte oko više od pola milijuna kuna. Dosad su poslovali s više od 400 tvrtki u Hrvatskoj i inozemstvu, a nose i bonitetne certifikate izvrsnosti A i AA. Ove je godine BoLingo potpisao ugovor s EU vezan uz strogi natječaj za prevoditeljske usluge.

I hitni tekstovi o koroni

Riječ je o dokumentaciji koja se prevodi na sve jezike, a Europski parlament je naručitelj uime Vijeća EU, Europskog revizorskog suda, Europskog ekonomskog i socijalnog odbora te Odbora regija.

“Svi zapisnici, rezolucije, amandmani, propisi, odredbe, sve što naši političari čitaju obrađuje se na fin prevoditeljski način i strogo ga kontrolira ugovorno tijelo”, objašnjava Bojčić. BoLingo je među samo 15 tvrtki iz Hrvatske i inozemstva kojima se prema bodovnom rangu dijeli projekt prevođenja vrijedan više od 17 milijuna eura.

“Ne prosperiramo zbog nepotizma, veza i stranačke pripadnosti. Sve je isključivo osobni uspjeh, žensko poduzetništvo, vlastiti trud. Nemam milijunski startup, ali meni je ovo ogroman uspjeh, posebno s obzirom na široku konkurenciju i neplodno tlo za poslovanje”, kaže Bojčić.

Ova će godina biti iznimka i za tvrtku. Premda su na početku morali prevoditi hitne tekstove vezane uz koronavirus, osjeti se pad poslovanja. “Najbitnije mi je da zadržim svoj tim, makar i da sebi uskratim. Prijavili smo se za poticaje, odobreni su. Svima s idejama za poslovanje bih savjetovala da se svakako upuste u to, bitno je probati i ustrajati”, zaključuje Ivana Bojčić.