Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Srp 2012

Isplatili se instalirati solarnu elektranu na kuću?

Izvor: www.tportal.hr · Autor: L .Filipović  

Isplatili se instalirati solarnu elektranu na kuću?

Na klasičnu obiteljsku kuću obično se postavljaju solarne elektrane snage 10 kW uz mogućnost korištena tople vode zbog najpovoljnije otkupne tarife. Ako ste laik u tom području najbolje je angažirati neku od sad već brojnih specijaliziranih tvrtki koje nude model 'ključ u ruke'. Cijene se kreću od oko 250.000 do 300.000 kuna s uračunatim PDV-om.

U taj iznos uz fotonaponske panele, prednaponsku zaštitu, noseću konstrukciju i montažu trebala bi biti uključena: projektna dokumentacija, troškovnik, takse i pristojbe koje idu državi, priključak HEP-a (samo on košta 12.000 kuna bez PDV-a), papirologija za Ministarstvo gospodarstava, Hrvatsku energetsku regulatornu agenciju (HERA) i za Hrvatskog operatora tržišta energije (HROTE). Nabrojali smo samo dio onoga što bi ozbiljna ponuda za solarnu elektranu 'ključ u ruke' trebala sadržavati zbog toga ne čudi konačna cijena koja je paprena za svaki prosječni novčanik. Ako angažirana tvrtka zna što radi sve bi trebalo biti gotovo u roku od pola godine i tad bi trebali imati potpisani ugovor s HROTE-om o otkupu struje od HEP-a po povlaštenoj cijeni na 14 godina. Kad će te uloženo vratiti prije svega ovisi o godišnjoj proizvodnji vaše elektrane i na koji ste način financirali čitavu priču - gotovinom ili bankovnim kreditom. Ako ste sretnik koji može 'iskeširati' 250.000 kuna a kuća vam se nalazi u okolici Zagreba, s tim da vam je krov okrenut na jug (najidealnija pozicija, istok i zapad također prolaze, sjever je neisplativ), investicija će vam se vratiti za nekih 6 godina.

Računica je jednostavna. S obzirom na jačinu sunčane energije na zagrebačkom području, očekivana godišnja proizvodnja struje procjenjuje se na oko 10.800 kWh. Poticajna cijena otkupa uz korištenje tople vode za elektrane do 10 kW je 3,15 kuna, s PDV-om 3,93 kune (cijena može dodatno rasti, maksimalno 15 u praski najviše 12 posto, ako su u izgradnji sudjelovale domaće tvrtke te su korišteni hrvatski proizvodi). Znači na godinu možete očekivati prihod od oko 42.500 kuna ili 3.500 kuna mjesečno. Nakon otprilike 6 godina što povratite uloženo sav prihod od prodane struje narednih 8 godina ide vama u džep (oko 340.000 kuna). S tim da na umu morate imati dvije stvari. Proizvodnja iz godine u godinu pada za 0,75 posto zbog starosti fotonaponskih modula i drugo, na ostvarenu dobit državi morate platiti porez. Naime, prodajom struje mogu se baviti samo obrti, tvrtke ili fizičke osobe upisane u registar poreznih obveznika (dodatni trošak knjigovođe). Ako živite u Dalmaciji gdje sunčeve energije tijekom cijele godine ima u izobilju, očekivana proizvodnja je između 13.000 i 14.000 kWh, uloženo ćete vratiti za oko 4,5 godine. Računica se osjetno mijenja ako izgradnju solarne elektrane financirate pomoću bankovnog kredita. Problem je što banke traže 20 posto učešća i ne pokrivaju troškove PDV-a. Znači ako će vas solarna elektrana koštati s PDV-om 250.000 kuna vi morate imati osiguranih 100.000 kuna u gotovini.

Međutim, od nedavno se u Hrvatskoj pojavio novi model financiranja kojeg pojednostavljeno možemo nazvati 'solarna elektrana za nula kuna'. Po uzoru na europske primjere osmislio ga je Ivan Perić, vlasnik zagrebačke tvrtke Elektro Performance. 'U odnosu na ostale igrače na tržištu mi izgradimo klijentu elektranu s tim da on ne mora uložiti niti kune svog kapitala. Kvaka je u tome što mi svojim novcem pokrijemo sve troškove i kad je elektrana izgrađena klijent odlazi u banku, podiže kredit a banka gotovu elektranu uzima kao zalog. Kad krene proizvodnja mi je osiguravamo idućih 12 godina, koliko traje kredit, od apsolutno svih faktora nerada. Nitko u Hrvatskoj osim nas ne nudi takav model financiranja', tvrdi Perić. Njegova tvrtka u partnerstvu sa Solar Projektom, Solarnom Energijom i Euro S2000, sve domaće firme, do sad je izgradila pet solarnih fotonaponskih elektrana a trenutno pripremaju dokumentaciju, otkriva, za čak 100-tinjak novih širom Hrvatske. Većina ih je snage od 10 kW do 30 kW a jedna će biti od 1 MW. Kako u realizaciji projekata rade sa 70 posto domaćih komponeti mogu osigurati, ističe, minimalno 11 posto povećanje otkupa poticajne cijene što osigurava brži povrat investicije. 'Nama je u interesu da što prije odradimo papirologiju a ne da uzmemo posao i razvlačimo ga godinu- dvije. Ponavljam, novac ne uzimamo unaprijed već tek kad klijent dobije kredit. Od njega samo tražimo da nam donese dokumente koji dokazuju da je objekt legalan i u njegovom vlasništvu, sve ostalo je naša briga', ističe Perić.

Ime banaka s kojima surađuje nije nam želio otkriti jer je još sve u fazi pilot projekat, samo je rekao da su se u među vremenu pojavile još tri banke zainteresirane za takav način financiranja. Kao primjer pokazao nam je izračun isplativosti za elektranu u Ivanić-Gradu od 10 kW koja košta s PDV-om 270.000 kuna po principu 'ključ u ruke'. Kad se uračuna trošak kredita na 12 godina s kamatom od 4,5 posto konačan iznos koji će se vraćati banci je oko 350.000 kuna. Mjesečna rata iznosit će 2.500 kuna dok će od prodaje struje prosječno od HEP-a stizati 3.500 kuna. Period amortizacije je oko 8,5 godina.


Komentari članka

Vezani članci

Nova ulaganja u proizvodnju i obnovljive izvore energije

13.02.2026.

Aktualna kreditna linija »Poduzetnik Istarska županija 2025.« započeta u travnju protekle godine u suradnji Istarske razvojne agencije, Istarske županije, istarskih gradova, poslovnih banaka te HBOR-a u punom je zamahu te je do sada održano osam sjednica

Solarni boom u Hrvatskoj: 80 posto kapaciteta drži biznis

08.12.2025.

Na mrežu HEP ODS-a priključeno je 38.947 krovnih sunčanih elektrana ukupne snage 1106,962 MW, pri čemu poduzetnici dominiraju nad kućanstvima

Opet kreće navala na solare: Država sufinancira panele za kuće, udvostručili budžet

08.10.2025.

Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost u srijedu od 9 sati ponovno otvara Javni poziv za sufinanciranje ugradnje fotonaponskih elektrana u obiteljskim kućama, a za taj program ukupno je dostupno čak 20,5 milijuna eura

Janaf pustio u pogon solarnu elektranu Vođinci

16.05.2025.

Solarna elektrana Vođinci u vlasništvu Janafa puštena je u puni pogon te priključena na elektroenergetsku mrežu Republike Hrvatske, čime je Janaf dostigao 86 posto pokrivenosti potreba za električnom energijom iz vlastitih obnovljivih izvora, izvijestili

Najveće grupacije u Hrvatskoj: Vujnovčeva Fortenova preskočila Vujnovčevu energetiku

18.11.2024.

Na rang-listi najvećih konsolidiranih grupacija i samostalnih tvrtki 137 ih je 2023. ostvarilo više od milijardu kuna prihoda, a 15 među njima ulazi u klub eurskih milijardera. Energetske grupacije Pavla Vujnovca zbog unutarnjeg su preustroja i pada cijen

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk