Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

05 Ou 2020

Istra je eldorado za brendove, Zagrepčani traže brzi šoping, a Slavonci jeftiniju robu

Izvor: novac.jutarnji.hr · Autor: Adriano Milovan  

Istra je eldorado za brendove, Zagrepčani traže brzi šoping, a Slavonci jeftiniju robu

Hrvatsko tržište je razmjerno malo, ali jedno je od najraznolikijih u Europi kada je riječ o regionalnim specifičnostima potrošača, pokazuje istraživanje koje su proveli agencija za istraživanje tržišta Nielsen, a koje je objavio magazin Ja Trgovac.

Za potrebe istraživanja Hrvatska je bila podijeljena na pet regija. Potrošači u svakoj od regija pokazali su velike razlike u navikama kupnje, pa čak i u trgovačkim lancima u kojima najčešće kupuju. Tako, primjerice, u Zagrebu kupci najčešće posjećuju Konzum, Kaufland i Interspar, u Središnjoj Hrvatskoj dominantni trgovački lanci su Konzum, Lidl i Kaufland, na zapadu zemlje to su Plodine i Lidl, a na jugu, u Dalmaciji, Tommy. S druge strane, na istoku zemlje, u Slavoniji, Baranji i Srijemu, ni jedan trgovački lanac među kupcima nije dominantan, već potrošači redovno posjećuju sve trgovačke lance, ovisno o njihovim cijenama, pokazuje istraživanje.

Značajne razlike među hrvatskim potrošačima postoje i kada je riječ o dinamici kupnje. Na istoku zemlje velika kupovina obavlja se, u pravilu, jednom mjesečno, a najčešće se kupuju proizvodi koji su na akciji, oni koji se prodaju po najnižim cijenama. Na drugoj strani spektra je zapad zemlje - Istra i Kvarner, gdje su kupci spremni platiti premium cijenu za proizvode visoke kvalitete, a kupci češće odlaze u veliki šoping.

I u Zagrebu se veliki šoping obavlja dva puta mjesečno, dok se kupovina nekoliko osnovnih proizvoda obavlja dva do tri puta tjedno. Kupci u Zagrebu smatraju da vrijedi platiti više sve što omogućava uštedu vremena. Najveći dio Zagrepčana kupnju obavlja u hiper i supermarketima.

Donekle slična situacija je i u Središnjoj Hrvatskoj, koja je, ističu u Nielsenu, najsličnija hrvatskom prosjeku. No, za razliku od metropole, kupci u središnjem dijelu zemlje kupovinu planiraju i sastavljaju popis za kupnju, što umanjuje mogućnost impulzivne kupnje. Još je jedna značajna razlika u ponašanju kupaca u Zagrebu i onih u Središnjoj Hrvatskoj. Naime, potrošači u Središnjoj Hrvatskoj kupuju ponajprije osnovne namirnice i štede na luksuznim proizvodima. I oni, poput onih na istoku zemlje, u trgovinama aktivno traže promocije. Ili, kako kažu u Nielsenu, dok je u Zagrebu 'convenience' ključ uspjeha u trgovini, kupci u široj okolici Zagreba za 'convenience' ipak nisu spremni više platiti.

Na zapadu zemlje kupci preferiraju češće odlaziti u trgovinu. Osim što su spremni kupiti premium proizvode i više platiti za njih, kod njih je naglasak na dobro organiziranoj trgovini s ugodnom atmosferom. Na odabir trgovine, pokazuje istraživanje, posebno utječu svježa riba i plodovi mora.

Kupci u Dalmaciji, s druge strane, posjećuju najmanje trgovina. Unatoč tome, troše više od prosječnog hrvatskog kupca. Dalmatinci, pokazalo je istraživanje, uz svježe proizvode češće kupuju i brendove trgovačkih robnih marki. I kupci na jugu zemlje vole kupovati u trgovinama s ugodnom atmosferom, a većinu namirnica kupuju u supermarketima, proizlazi iz Nielsenova istraživanja.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Rast maloprodaje usporava, slijedi borba za učinkovitost

16.07.2026.

Čelnik Studenca Michał Seńczuk kaže da će prednost donositi logistika, podaci, asortiman i učinkovitost mreže, a ne samo nova otvaranja

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk