Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Kol 2020

Ivan Šulog: Indijska banana laka je za uzgoj, sadnice nabavite na festivalu u Donjoj Bistri

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Lucija Bencaric  

Ivan Šulog: Indijska banana laka je za uzgoj, sadnice nabavite na festivalu u Donjoj Bistri

"Još sam kao student razmišljao kako raditi nešto što nitko drugi ne radi, ali teško je bilo dohvatiti takvu ideju 90-tih. Ali dok sam čekao jedan dan ispit, zamolio sam kolegu da mi posudi novine. Otvorio sam duplericu, a kad ono veliki naslov "Kiwano: egzotično voće koje se može uzgajati kod nas". To je bilo to”, prisjeća se svojih početaka Ivan Šulog, koji sada uzgaja indijske banane.

Nakon otkrića, ispit je bio stavljen u drugi plan, a Ivan je odmah pohitao do prve govornice nazvati uzgajivača te je otkrio da se nalazi samo 100 metara od njega.

"Dotični gospodin imao je samo jedan plod kiwana. Nagovarao sam ga dobra dva sata da mi ga otvori, a sva sreća da nisam uspio jer ga nikad ne bih sadio. Ovako sam sam započeo svoju proizvodnju. Nakon toga počinjemo izvoziti, a ino partneri su nas tražili nove i nove proizvode, tako da je uz njih 50 na red došla i indijska banana“, pojašnjava Šulog iz Bistre, u blizini Zagreba.

Ovaj je voćar osnovao poduzeće1996. godine, s jedinstvenom namjerom uzgoja egzotičnog voća i povrća. Od tada se kontinuirano razvijaju, s mogućnošću povećanja volumena i prihoda. I danas bez obzira na veličinu, jedino je takvog tipa u Republici Hrvatskoj.

Najviše izvoze za Ujedinjeno Kraljevstvo i Belgiju
Vlasnik je eko nasada od 4 hektara, a zajedno s kooperantima uzgaja ovo vrstu banane na oko 20 hektara. Ivan priznaje i kako im je u planu za ovu jesen i iduće proljeće proširiti poslovanje na još 20 ha novih nasada. "Prve plodove smo počeli ubirati prije 6 godina. Za branje je samo nasad od jednog hektra, a da nije bilo mraza koji je devastirao proizvodnju, bilo bi preko 20.000 tona“.

Egzotična guava multinamjensko voće budućnosti

Kako tvrdi, tržište je relativno upoznato s ovim voćem jer ga stalno bombardiraju povratnim informacijama. "Ma, 99% ljudi koji ga probaju kažu da nisu okusili ništa bolje u životu“, kaže uzgajivač te poziva sve zainteresirane da dođu na Festival indijske banane u Donju Bistru i probaju ovu malu, neobičnu voćku.

Šulog otkriva da trenutno najviše izvoze za Ujedinjeno Kraljevstvo i Belgiju, a u Austriju i Njemačku po dogovoru. Kod nas se na tržištu može naći u Sparu, a cijena u maloprodaji je prošle godine bila 20 kn/kg.

Bolesti i štetnici nepoznanica
Na pitanje o preprekama u uzgoju, Ivan je kroz šalu odgovorio kako je ova banana vjerojatno jedina biljka koja je preživjela iz doba dinosaura, a dokaz za to je da ju ne oprašuju pčele jer je evolucijski starija od njih.

U Americi biljke napada leptir Lastin rep. Kod nas se do sada nije pojavio nikakav nametnik niti bolest. Nužno je samo čistiti njivu od korova i voditi brigu o navodnjavanju dok su voćke male. Ne možeš bolje za eko uzgoj“, ističe.

"Vrlo je važno napomenuti da smo mi u ovom kratkom periodu uspjeli razviti tehnologiju za uzgoj najboljih sadnica na tržištu. Tehnologija je jedinstvena po tome što s njom biljci treba samo godinu dana da naraste u usporedbi s onom kojoj treba čak tri“, dodaje. Ivan tvrdi i kako je ovo najjače nutritivno voće na svijetu i da je biljka 10.000 puta jača od kemoterapije.

Ima i svoj festival
Zbog vrlo velikog interesa oko podizanja plantaža indijske banane, Hrvatska bi mogla postati jedna od glavnih izvoznika tog zdravog voća na zahtjevno tržište Europske unije, ali i Japana koji izrazito cijeni takve inovativne vrste.

Indijanska banana (lat. Asimina triloba) naziv je dobila zbog porijekla, a koristili su je domoroci Sjeverne Amerike. Naziva se još i paw paw, što je izvedenica iz naziva papaja, listopadno je drvo, piramidalnog oblika, ravnog debla s bujnim tamno zelenim visećim lišćem. Jedan cvijet može dati 5-6 plodova ukupne težine do 3 kilograma. Okusom je nalik tropskom voću, odnosno mješavini banane, manga i papaje. U prošlosti su listovi i voće te njihovi ekstrakti služili američkim domorocima u ljekovite svrhe.

Ova neobična voćka također ima i svoj festival koji se ove godine održava 19. rujna u Donjoj Bistri u Općinskoj vijećnici s početkom u 10 sati gdje posjetitelje očekuju povoljne cijene proizvoda, besplatna degustacija, a svaka deseta sadnica će biti gratis.

Zbog ograničenog broja sudionika na prezentaciji, na Festivalu indijskih banana, svi zainteresirani trebaju se javiti do 18.09 na e-mail adresu sulog@zg.t-com.hr.


Komentari članka

Vezani članci

U VSŽ-u kreću u spas proizvodnje jabuka - milijun eura potpora i hladnjača koja će promijeniti tržište

15.07.2026.

U Vukovarsko-srijemskoj županiji posljednjih deset godina bilježi se konstantno smanjenje površina pod nasadima jabuke - 2015. godine pod jabukom je bilo 468 hektara, a u 2025. godini gotovo 120 hektara manje. Kako bi pomogla proizvođačima jabuke, Županij

Slavonska lubenica zaslužuje svoje mjesto na tržištu

13.07.2026.

Nakon devet godina pauze, u Soljanima su ponovno održani Dani polja lubenica, manifestacija koja je okupila proizvođače, stručnjake, predstavnike institucija i sve zaljubljenike u poljoprivredu. Cilj događaja bio je razmjena iskustava, predstavljanje suvr

Domaće lubenice na policama: Neretvani očekuju dobru sezonu

02.07.2026.

Na oko 300 hektara u dolini Neretve počela je berba lubenica i dinja. Proizvođači očekuju između 15 i 20 tisuća tona kvalitetnih plodova, a domaće lubenice stižu na police hrvatskih trgovina.

Berba marelica u punom jeku: Evo kakvi su prinosi

29.06.2026.

Berba marelica na obiteljskom poljoprivrednom gospodarstvu Olivera Pavića započela je sredinom lipnja i traje u skladu sa sortimentom.

U Soljanima pod lubenicom 40 do 50 ha: U izvrsnoj su kondiciji, bliži se i berba

22.06.2026.

Na istoku Lijepe naše, u Soljanima, mjestu koje je već godinama poznato po uzgoju lubenica, poljoprivrednici s optimizmom gledaju prema ovogodišnjoj berbi. Među njima je i Stjepan Ćurdo, koji se proizvodnjom ovog, zapravo, povrća, bavi već više od 30 godi

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk