Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

08 Ruj 2022

Ivica Baranašić je poljoprivrednik, a Vlado Punčikar pčelar i već godinama surađuju

Izvor: podravski.hr · Autor: Krešo Puklavec  

Ivica Baranašić je poljoprivrednik, a Vlado Punčikar pčelar i već godinama surađuju

Zadnje vrijeme stalno čitamo i slušamo o ne baš skladnim odnosima između pčelara i ratara, od kojih su neki završili prijetnjama, pa i kolektivnom šutnjom jedne od te dvije skupine. Pomori pčela nisu zaobišli ni naše krajeve, a za koje se ispostavilo da su odgovorni upravo poljoprivrednici, koji su koristili opasne, pa čak i zabranjene vrste pesticida.

Članak je objavljen u tiskanom izdanju Podravskog lista

O tom smo problemu i mi pisali u nekoliko navrata, zbog čega se stvorio, donekle i opravdan, dojam, kako pčelari i poljoprivrednici ne mogu obitavati jedni uz druge, iako po prirodnim zakonima jedni svoj posao ne bi mogli obavljati bez drugih.

Tim su predrasudama odlučila stati na kraj dvojica susjeda iz Malog Otoka, te za Podravski ispričati kako ratari i pčelari itekako mogu pomoći jedan drugom, a bez štete za prirodu, pa i za pčele. Ivica Baranašić je poljoprivrednik, a Vlado Punčikar pčelar koji već godinama surađuju i na svom primjeru žele pokazati kako je suradnja itekako moguća, na obostranu korist i zadovoljstvo.

Punčikar košnice svojih pčela postavi pred Baranašićevo polje u vrijeme cvatnje te tako omogućava svojim pčelama da obave svoj posao i na kraju – donesu obilne količine meda.

– Na oprezu sam stalno, nikad ne bih stavio svoje pčele tamo gdje nisam siguran. Tu je kod nas uvijek sve bilo u redu, a u svog susjeda zaista imam povjerenja i tako već godinama – priča nam Punčikar, pojasnivši kako medonosna sezona ovisi o puno faktora i nikad ne može procijeniti koliko će meda na kraju biti. No, najvažnije je da su pčele uvijek na broju.

– Na našim površinama mora biti vidljivo da je posađena zelena gnojidba. Gledamo da ispoštujemo sve zakonske norme, ne koristimo zabranjene pesticide, glifosate, „totalce“ kako ih zovu za zaštitu površina, nego koristimo sjetvu zelene gnojidbe – priča nam pak Baranašić, napomenuvši kako je ključ suradnje u odgovornom ponašanju, kako za sam životinjski i biljni svijet, tako i u odnosima među ljudima.

– Ozbiljni registrirani poljoprivrednici koriste dozvoljena zaštitna sredstva. Uvijek gledamo da ne prskamo insekticide u našim kulturama, pogotovo ih izbjegavamo prilikom cvatnje, jer kad kulture počnu cvasti, mi više nemamo štete od nametnika i štetnika, a ujedno i čuvamo pčele – pojašnjava Baranašić, istaknuvši kako se prijateljski sve unaprijed dogovore, tako da svi mogu planirati daljnje korake u svojim domenama.

– Ove smo godine imali oko sedam hektara heljde, koju koristimo za proizvodnju sjemena. Zatim je postavljen pčelinjak tako da i pčelari imaju koristi. Jedini je preduvjet odgovorno ponašanje i jedne i druge strane – zaključuje Baranašić, predstavljajući svijetao primjer za sve druge poljoprivrednike i pčelare.


Komentari članka

Vezani članci

Ove godine zasijano više pšenice, manje kukuruza i soje

14.07.2026.

Statistički podaci o prvim procjenama zasijanih površina važnijih usjeva u ovoj godini pokazuju da su povećane površine pod pšenicom, uljanom repicom, suncokretom i šećernom repom, a istovremeno je smanjena sjetva kukuruza i soje.

Žetva pšenice u Baranji privodi se kraju, ali ratari strahuju da bi novi toplinski val mogao ugroziti kukuruz

10.07.2026.

Na baranjskim je poljima u punom jeku žetva pšenice, a sudeći po meteorološkim prognozama, ratarima kiša neće zasmetati da vrlo brzo obave taj najopsežniji sezonski posao.

Ratari očekuju rekordnu žetvu, ali ne i zaradu

24.06.2026.

Pred hrvatskim je ratarima još jedna žetva, i to pšenice. Procjenjuje se da bi mogla biti rekordna, jer bi urod mogao premašiti i milijun tona. No, ono što proizvođačima ni ovaj put ne ide na ruku jest otkupna cijena. Dosad je s ponudom izašla jedna tvrtk

U Soljanima pod lubenicom 40 do 50 ha: U izvrsnoj su kondiciji, bliži se i berba

22.06.2026.

Na istoku Lijepe naše, u Soljanima, mjestu koje je već godinama poznato po uzgoju lubenica, poljoprivrednici s optimizmom gledaju prema ovogodišnjoj berbi. Među njima je i Stjepan Ćurdo, koji se proizvodnjom ovog, zapravo, povrća, bavi već više od 30 godi

Pšenica 150 €, a trošak 1300 €/ha: Za bilo kakvu zaradu treba nam nemogućih 8 tona po ha

21.06.2026.

Ove godine možemo očekivati prinos između 6,5 i 7 tona po hektaru. Uz ovu cijenu i ukoliko uračunamo i poticaje, svi koji će imati prosječan urod oko 6,5 t/ha bit će na nuli ili u blagom minusu

Tag cloud

  1. 2882 članka imaju tag turizam
  2. 1512 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2726 članka imaju tag hrvatska
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1403 članka imaju tag ict
  6. 1579 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2008 članka imaju tag financije
  8. 543 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1086 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 874 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 457 članka imaju tag start up
  28. 541 članka imaju tag porezi
  29. 370 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 495 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 437 članka imaju tag osijek
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 347 članka imaju tag hgk