Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Lis 2009

Izgubili bitku na slobodnom tržištu

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Hina  

Izgubili bitku na slobodnom tržištu

Hrvatski proizvođači lijekova i medicinskih proizvoda dovedeni su na rub jer su zbog nelojalne konkurencije inozemnih farmaceutskih tvrtki te bez poticanja zaštite domaće proizvodnje izgubili bitku na slobodnom tržištu, ocijenjeno je u petak na stručnom sastanku »Hrvatski proizvod za hrvatsko zdravstvo« u Hrvatskoj gospodarskoj komori (HGK).

Predsjednik Zajednice proizvođača proizvoda za zdravstvo pri HGK-u Hrvoje Kolarić rekao je da je riječ o 34 tvrtke s više od 5000 zaposlenih i godišnjim prihodom od 4,5 milijarde kuna. Te tvrtke u državni proračun godišnje uplate 260 milijuna kuna doprinosa, a u četiri su godine izvezle roba za 1,8 milijardi kuna. Kolarić kaže da namjeravaju upozoriti nadležne na probleme jer im je poslovanje ugroženo zbog nekonkurentnosti prema inozemnim proizvođačima te dodatno otežano pritiscima za nižim cijenama zbog čega su dovedeni na rub likvidnosti.

Dopredsjednica HGK Vesna Trnokop Tanta istaknula je da u svijetu proizvodnja lijekova i medicinskih proizvoda bilježi znatan rast, koji u Hrvatskoj iznosi nedovoljnih pet posto. No, pad proizvodnje od 10 posto u prvih sedam mjeseci pogodio je te proizvođače, pa je nužno otvoriti pitanje poticanja takve proizvodnje, smatra dopredsjednica HGK. Direktorica Imunološkog zavoda Tatjana Sindik Milošević navela je da ta ustanova od 2001. godine bilježi stalni pad isporuka cjepiva zbog velike konkurencije stranih proizvođača.

»Dok u svijetu raste proizvodnja cjepiva i krvnih derivata, Imunološki zavod smanjuje isporučene količine, jer kada se sa svojim proizvodom pojave stranci, oni odnose dio tržišta«, kaže Sindik MiIošević uvjerena da je državi isplativije imati vlastitu proizvodnju cjepiva. Razlog za to je što je Imunološki zavod jedini takav proizvođač i u široj regiji te ima mogućnost izvoza 90 posto svoje proizvodnje.

Malo je poznato da Hrvatski zavod za transfuzijsku medicinu, osim davalaštva krvi, ima i proizvodnju infuzijskih otopina i drugih medicinskih proizvoda za hrvatske bolnice, kazala je savjetnica ravnateljice Planinka Jakšić dodajući da je Zavod, kada bi za to postojao interes države, u stanju proizvodnju povećati i dobar dio izvoziti. U sadašnjoj situaciji, međutim, proizvodnja stagnira, a posebice se smanjuje proizvodnja infuzijskih otopina. Godine 2004. Zavod je proizvodio 3,5 milijuna komada, da bi s registracijom konkurencije počeo pad iako je riječ o proizvodu iste kvalitete, pa je lani proizvodnja pala na nešto više od dva milijuna komada. Jakšić pritom ističe da su strane farmaceutske tvrtke u startu u povoljnijem položaju jer da bi svoj proizvod registrirale u Hrvatskoj, moraju ponuditi 10 posto niže cijene od postojećih na tržištu.


Komentari članka

Vezani članci

Jelena Ferk: Treba napraviti prvi korak, idealni uvjeti rijetko dolaze

23.04.2026.

Na Liderovoj listi '40 ispod 40' nalazi se i osnivačica brenda Bioandina kojoj je cilj izgraditi prepoznatljiv, dugoročno održiv brend

Märtha Rehnberg: Lideri koji nemaju viziju budućnosti prestaju biti lideri

22.04.2026.

Izađite iz starih menadžerskih praksi poput klasičnih okvira Porterovih pet sila i sličnih koji vežu vaše razmišljanje uz organizaciju i sadašnjost

Kraći radni tjedan još uvijek nije realna opcija

17.04.2026.

Puno radno vrijeme u Hrvatskoj iznosi 40 sati tjedno, najčešće raspoređenih na osam sati dnevno tijekom pet radnih dana, navodi Zakon o radu. Po broju stvarno odrađenih sati Hrvatska se redovito svrstava u sam vrh Europske unije, no pojedine zemlje biljež

Vedrana Pribičević: Zašto donosimo loše odluke

18.03.2026.

Bihevioralna ekonomistica otkriva kako emocije, strah i FOMO upravljaju našim novcem te zašto racionalni investitor gotovo ne postoji

Sunčica Oberman Peterka: Autentičan će lider ili liderica omogućiti rast svima oko sebe

09.03.2026.

Ekonomski fakultet Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku ove godine obilježava 65. obljetnicu. Zbog tog je impresivnog broja to čudnije što je tek 2025. godine izabrao svoju prvu dekanicu, koja je pak posljednjih 12 godina bila tek druga prodeka

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1808 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1651 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1334 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1074 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 529 članka imaju tag obrazovanje
  30. 438 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke