Izgubljeno 18.000 radnih mjesta, a administracija - raste

Od ožujka 2010. do ožujka ove godine u realnom je sektoru izgubljeno 17.774 radnih mjesta. Ta brojka ne čudi s obzirom na to da hrvatsko gospodarstvo posljednje u regiji izlazi iz krize. No ono što i te kako treba zabrinjavati jest da je u istom razdoblju u javnoj upravi zaposleno čak 1.867 ljudi! Dakle, u vrijeme kada Vlada provodi ili bi bar trebala provoditi mjere gospodarskog oporavka, a podsjetimo i da je premijerka Jadranka Kosor svojedobno proglasila i embargo na zapošljavanje u državnoj upravi. Podatke o alarmantnom gubitku radnih mjesta upravo u realnom sektoru, nazaslužnijem za punjenje proračuna, obradili su na osnovi dostupnih podataka ekonomisti Hrvatske udruge sindikata (HUS). Od izgubljenih gotovo 18 tisuća radnih mjesta najviše otpada na građevinski sektor gdje je u posljednjih godinu dana 9.174 ljudi ostalo bez posla. Više od sedam tisuća radnih mjesta je izgubljeno u trgovini dok ih je u prerađivačkoj industriji manje gotovo četiri tisuće. "Vladine mjere oporavka gospodarstva nitko razuman nije nikad osporio, no upravo su ovi podaci dokaz da se one ne provode. A ne provode se upravo zbog loše i neučinkovite državne i lokalne amdinistracije koja se, kako vidimo, nagrađuje povećanim brojem radnih mjesta. Premijerka je govorila i o uvođenju prinicipa “dva otišla, jedan došao”, no vidimo da to nije slučaj", kaže Ozren Matijašević, predsjednik HUS-a. S najnovijim "priljevom" državna uprava broji 106.609 zaposlenih, dok ih je u obrazovanju zaposleno 106.422, a u zdravstvu 82.007. I dok je jasno da se zbog deficita kadra u školstvu i zdravstvu broj zaposlenih u tim sektorima povećao, potpuno je nejasno zašto u državi koja još nije izašla iz krize i dalje buja administracija. Ekonomisti HUS-a upozoravaju i na to da unatoč činjenici da je maloprodaja pokazala rast od 0,8 posto na godišnjoj razini, nema previše razloga za optimizam s obzirom na to da je pad prije dvije godine bio 15 posto, a lani 1,8 posto. Kako je pak moguće da je najveći broj radnih mjesta izgubljen u građevinarstvu, a da pritom ne vidimo ni jedan veći stečaj u tom sektoru, Matijašević za to ima jedan ilustrativan primjer. "U Splitsko-dalmatinskoj županiji imate jednu građevinsku tvrtku koja zapošljava 700 ljudi i koja trenutno ne može naplatiti 102 milijuna kuna. Duguju joj tri veće tvrtke koje nitko zbog toga ne kažnjava i koje se uredno prijavljuju na natječaje", navodi Matijašević.