Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

13 Kol 2009

Iznajmljivačima na crno dnevno 22,5 milijuna eura!

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Damir Herceg  

Iznajmljivačima na crno dnevno 22,5 milijuna eura!

Ove godine, kako je poručio ministar turizma Damir Bajs, kažnjeni će biti svi oni koji iznajmljuju na crno apartmane i sobe, ali i svi oni koji ilegalno obavljaju druge poslove u turizmu te tako oštećuju državnu blagajnu. Kako je ova godina u znaku recesije, dio iznajmljivača kao i pružatelja drugih usluga u turizmu to je 'shvatio' kao priliku da cjelokupnu zaradu trpaju u svoj džep, ne podmirujući obveze prema državi i lokalnoj zajednici. Tako mnogi manji prijevoznici brodovima i autobusima rade na crno, ugostitelji nerijetko ne izdaju račune, vodiči na crno istiskuju one s licencama, ribari prodaju ribu na crno...

Prema Vladinom programu suzbijanja sive ekonomije, prošle je godine Državni inspektorat zapečatio gotovo 20.000 soba i apartmana zbog iznajmljivanja na crno, te oko 90 ugostiteljskih objekata, a pritom je otkriveno i 65 radnika na crno (55 stranaca) i još njih 140 bez dozvole za rad. Sudeći po tome, u turizmu je rad na crno odavno postao navika, a u tu rabotu posljednjih godina uključio se i velik broj stranaca, posebice onih koji imaju na našoj obali kuće za odmor, ali i onih koji na crno vode škole ronjenja i surfanja.

Predsjednik Udruženja iznajmljivača privatnog smještaja pri HGK-u Nedo Pinezić podsjeća da je prije nekoliko godina, prema istraživanju koje je naručila Hrvatska narodna banka, svaki četvrti stranac koji je ušao u Hrvatsku boravio »kod prijatelja«. S obzirom na to da u Hrvatsku godišnje individualno dođe najmanje šest milijuna stranaca, to znači da njih najmanje milijun i pol boravi - ilegalno. Ako svaki od tih stranih ilegalnih gostiju ležaj po danu plati samo 15 eura, to znači dnevni utržak na crno od 22,5 milijuna eura, odnosno u dva udarna ljetna mjeseca na crno se samo kroz goli smještaj okrene oko 1,3 milijarde eura.

Tim stranim ilegalnim gostima treba pribrojiti i 'vojsku' domaćih ilegalaca, pa je onda ta slika još poraznija. U Hrvatskoj u obiteljskom smještaju ima 600.000 registriranih ležajeva, a taj broj raste svake godine za nekoliko postotaka, što znači zaoštravanje konkurencije na tom tržištu. Ovog recesijskoga ljeta privatni smještaj pokazao se kao komparativna turistička vrijednost našega gospodarstva i umnogome će pridonijeti podnošljivom ovogodišnjem turističkom minusu, osjetno manjem od onog koji se predviđao. Na Sredozemlju jedino Tunis bilježi nešto bolje rezultate od Hrvatske.

Pinezić napominje da u Hrvatskoj ima 250.000 kuća za odmor, od kojih su mnoge u vlasništvu stranih državljana, s ukupno milijun postelja koje bi trebalo legalizirati, odnosno staviti ih u funkciju naše turističke ponude. »Vlasnici tih četvrt milijuna vikendica, od kojih su mnoge prave vile, plaćaju minimalne poreze hrvatskoj državi na takvu nekretninu, pa ih zato pretjerano ne zanima da te objekte stave u službu turizma. Uz to, mnogi stranci koji bi htjeli legalno iznajmljivati svoje kuće i apartmane na našoj obali ne mogu to činiti ako im objekt nije u poslovnoj zoni i ako nije poslovno-stambeni, a pritom oni moraju imati i obrt registriran u Hrvatskoj. Zato bi hrvatska država trebala izmijeniti zakonske propise te tako omogućiti legalizaciju tog silnog smještajnog potencijala na obali«, smatra Pinezić.

Još je dodao da nema te 'vojske' inspektora koji će pohvatati sve one koji iznajmljuju na crno. Kad bi se legalizirali, ti apartmani i kuće mogli bi se iznajmljivati posredstvom agencija, kao, na primjer, čarterski brodovi, pri čemu bi agencije brinule o svemu, od prihvata gostiju do čišćenja apartmana i pružanja drugih usluga. Tako bi se zaposlilo velik broj naših ljudi, a i sezona tog popularnog smještaja bi trajala dulje nego sada.

Kamperi na poljoprivrednom zemljištu
Velik broj stranih državljana, posebice Slovenaca, ali i sve više drugih, uz hrvatsku obalu jeftino je pokupovao poljoprivredne parcele, na kojima preko ljeta borave u kamperima te tako besplatno ljetuju, a da ih pritom nitko ne ometa, jer su svoj na svome. »U Hrvatskoj se ne isplati biti turist, nego je bolje za nekoliko tisuća eura kupiti nekoliko stotina četvornih metara poljoprivrednog zemljišta te onda na njega staviti kamper ili kamp-kućicu i tako besplatno ljetovati, ali i zarađivati iznajmljujući taj pokretni apartman drugim turistima, a pritom konkurirajući našim kampovima«, kaže Pinezić.

Plutajući apartmani
U nekim našim marinama ima gostiju koji godinama ne odvezuju svoja plovila, nego im ona služe kao plutajući apartmani, koje k tome iznajmljuju i drugim turistima, a da pritom sve to nitko ne kontrolira. Zarađenim novcem plaćaju vez, a ponešto im i ostane. Takvi brodovi-apartmani uglavnom su u vlasništvu austrijskih i njemačkih umirovljenika koji su nekad dovoljno zarađivali da mogu ploviti, a danas na taj način ljetuju.

Smještaj u 'garaža-apartu' za osam eura
Sobe i apartmani koje se iznajmljuje na crno često su u jezivom stanju, a ležaj u takvom 'garaža-apartu' nudi se i po samo osam eura po danu. Te katakombe nerijetko nemaju ni prozora, pa možete misliti kako je provesti noć u njima, ali nekima je i to dobro, jer najvažnije je da su na moru.


Komentari članka

Vezani članci

Turizam nam ozbiljno posustaje u utrci s Mediteranom. Već treću godinu zaredom padaju realni prihodi

15.04.2026.

U odnosu na predpandemijsku 2019. Hrvatska realno ostvaruje oko petinu manje prihoda, pogoršanje je ubrzano, dok cijenama gotovo dosežemo prosjek EU-a

Ne prodaje se više smještaj nego doživljaj – kreativne industrije mijenjaju turizam Istre

15.04.2026.

Marijana Dabo Percan predsjednica je Strukovne grupe kulturno-kreativnih industrija Kreativna Istra pri Hrvatskoj gospodarskoj komori - Županijskoj komori Pula, gdje aktivno djeluje na jačanju vidljivosti i gospodarske uloge sektora. Fokus njezina djelova

Uskrsna tradicija, sunce i toplo vrijeme: Predsezona u Dubrovniku i Splitu

10.04.2026.

Uskrs označava službeni početak turističke predsezone u Dubrovniku. Ljetni red letenja uveden je prošlog vikenda u Zračnoj luci "Ruđer Bošković", a Stradun je danas bio pun posjetitelja iz svih krajeva svijeta. Najave za ljeto su odlične, pa ipak, promatr

Produženi uskrsni vikend u Hrvatskoj donio više od 411.000 noćenja

10.04.2026.

Tijekom produženog uskrsnog vikenda u Hrvatskoj je ostvareno 121 500 turističkih dolazaka i 411 200 noćenja, pokazuju najnoviji podaci sustava e-visitor. Podaci za današnji dan još se obrađuju, no zanimljivo je da smo i bez uključenog ponedjeljka nadmašil

Slavonac prodaje aplikaciju za prijavu gostiju tisućama iznajmljivača i na Jadranu

09.04.2026.

Završio je FERIT, na kojemu danas radi kao vanjski suradnik. Stekao je iskustvo u korporativnom svijetu, no ipak se odlučio biti poduzetnik. Njegova je aplikacija nastala lokalno, a koristi se nacionalno

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke