Izraelci nisu imali ništa osim pameti, i zbog toga su uspješni

IZRAEL je u sedam desetljeća postojanja, što je manje od prosječnog životnog vijeka, postigao nevjerojatan uspjeh. Iako nemaju gotovo nikakvih prirodnih resursa, ili možda baš zato što nisu imali ništa, osim pameti, uspjeli su izgraditi modernu ekonomiju i zemlju ugodnu za život.

Prema UN-ovom Indeksu društvenog razvoja (Human development Index), ta je zemlja na 19. mjestu u svijetu, ispred mnogih europskih zemalja poput Belgije, Francuske, Luksemburga ili Austrije.

Izrael ima stopu nezaposlenosti od samo 4 posto, a BDP po stanovniku je preko 37 tisuća dolara. Za usporedbu, Hrvatska ima BDP po stanovniku od 12 tisuća dolara.

Imaju i relativno mladu populaciju, u odnosu na zapadne zemlje, te je prosječna dob oko 29 godina, dok je očekivani životni vijek preko 80 godina.

Grad koji živi 24 sata dnevno centar je visokotehnološke industrije

Samo u posljednjih godinu dana u Izrael se doselilo oko 30 tisuća ljudi, uglavnom iz Francuske, Ukrajine, Rusije i SAD-a, te u toj zemlji sada živi 8,6 milijuna ljudi – deset puta više nego 1948. godine kada su počeli postojati kao država.

Prošlog tjedna proveli smo pet dana u Tel Avivu, kako bismo prisustvovali festivalu inovacija i startup konferenciji "DLD Tel Aviv Innovation festival" te dobili uvid u način funkcioniranja njihove ekonomije.

Tel Aviv na prvi pogled izgleda kao turistička destinacija. Prekrasne uređene plaže duž kojih su raspoređeni hoteli. Grad živi 24 sata na dan. Terase restorana i kafića prepune su ljudi. Zbog vrlo tople klime, sezona kupanja proteže se sve do početka listopada...

No ispod te "turističke" površine, sunca, mora, restorana, barova, krije se mreža hi-tech firmi, zbog čega je Tel Aviv središte izraelske, a time i jedno od svjetskih središta visokotehnološke industrije.

Svaki deseti zaposleni radi u hi-tech sektoru

Svaka deseta zaposlena osoba u Tel Avivu, njih oko 40 tisuća, radi u visokotehnološkom sektoru. U tom je gradu oko 2000 visokotehnoloških kompanija. To je četvrtina od ukupnog broja visokotehnoloških kompanija u Izraelu.

Prema podacima IVC Researcha, Tel Aviv je u posljednjih pet godina udvostručio broj međunarodnih razvojno istraživačkih centara – s 35, koliko ih je na tom području djelovalo 2012. godine, na čak 73 centra, što je petina istraživačkih centara u Izraelu.

Posljednji u nizu istraživački centar u Tel Avivu odlučila je otvoriti globalna kartičarska kuća Visa te se tako pridružila brojnim drugim kompanijama poput Renaulta, Boscha, MasterCarda, Googlea, Facebooka, Amazona, Coca-Cole, Microsofta, AOL-a, Samsunga, Siemensa, PayPala, Deutsche Telekoma, Citibanka, Intela, Yahooa, Barclaysa, IBM-a, Applea...

Osim velikih kompanija, tu su i startupi, kojih je u Izraelu prošle godine bilo aktivno oko četiri tisuće, od čega 1200 u Tel Avivu, a koji su zapošljavali 22 tisuće, odnosno 6300 ljudi.

Nisu imali ništa, osim pameti, i zbog toga su uspješni

Zašto su Izraelci tako inovativni i poduzetni? Povijest razvoja Izraela je povijest rješavanja problema. Nedostatak resursa, pa čak i osnovnih, poput vode i plodne zemlje, natjerao ih je da budu inovativni.

Primjerice, kako su imali malo zemlje pogodne za poljoprivredu, bili su "prisiljeni" na brojne inovacije koje se danas koriste diljem svijeta, poput razvoja raznih sustava za uzgoj povrća bez zemlje, zalijevanja "kap na kap" i slično. Nisu imali ni vode, pa su razvili najnaprednije sustave za desalinizaciju i racionalno korištenje vode.

Početni surovi uvjeti života i neprijateljsko okruženje – praktično s nijednom zemljom u okruženju nisu bili u dobrim odnosima- stvorili su snažne, hrabre pojedince i društvo, spremne na preuzimanje rizika, što je temelj današnjeg uspjeha te zemlje.

Jedna od karakteristika njihovog mentaliteta je i osjećaj za zajednicu. To što su relativno mala zemlja ističu kao prednost, jer su "svi" na neki način međusobno povezani, svatko nekoga poznaje, što omogućuje lako stvaranje (poslovnih) kontakata. Skloni su dijeljenju znanja i međusobnom pomaganju, što osjećaju kao obvezu.

Također, Izraelci nemaju strah od neuspjeha. Dok se u mnogim kulturama i zemljama, uključujući i Hrvatsku, neuspjeh teško prihvaća, a ljudi koji dožive propast biznisa često nailaze na osudu okoline, što paralizira sve one koji bi se htjeli okušati u poduzetništvu, kod Izraelaca toga nema. Neuspjeh se doživljava kao normalni dio poslovnog puta, i svatko ima pravo na novu priliku, bez osude okoline.

Zgrada s "tornjem" sjedište je izraelske vojske

Jedinica izraelske vojske "8200" rasadnik stručnjaka za visokotehnološki sektor

Važnu ulogu u razvoju visokotehnološkog sektora ima i vojska. Kao što vjerojatno već svi znaju, služenje vojske u Izraelu je obvezno. Muškarci su u vojsci tri, a žene dvije godine. Izraelci u vojsci stječu brojna korisna znanja i vještine koje kasnije koriste u karijeri.

Naprimjer, jedinica izraelske vojske "8200", koja je zapravo obavještajna služba usporediva s američkom NSA i bavi se cyber aktivnostima, rasadnik je kadrova za visokotehnološke kompanije.

Pripadnici te jedinice tijekom služenja vojnog roka dobivaju mnoge složene zadatke koje moraju rješavati u stresnim okolnostima, dobivaju vrhunska znanja iz raznih područja i to im se iskustvo neformalno vrednuje gotovo kao završen fakultet.

Brojni osnivači uspješnih izraelskih startupa ili razni manageri u multinacionalnim kompanijama u životopisu imaju služenje u jedinici 8200 izraelske vojske.

Na čelu državne agencije za inovacije bivši Appleov direktor

Potporu razvoju visokotehnoloških kompanija daje i Agencija za inovacije (Israeli Innovation Authority). Na njenom čelu nije, kako bi to kod nas bio slučaj, neki političar u usponu, već iskusni manager. Aharon Aharon, čelnik te agencije bio je direktor Applea za Izrael, što je bio jedan od prvih centara te američke kompanije izvan matične zemlje. Aharon, kao i mnogi u visokotehnološkom sektoru, ima iskustvo iz izraelske vojske - jedinice 8200.

Startupima u ranoj fazi razvoja ova agencija nudi financiranje do 85 posto troškova istraživanja i razvoja, bez da država ulazi u vlasništvo - od 500 do 800 tisuća dolara. Ako kompanija uspije i počne generirati prihode, tada vraća novac koji je dobila.