Ja trgovac: Kiosci povećavaju ponudu, a pada im brojnost

Broj kioska je u padu u posljednjih nekoliko godina, a na njima najveći rast prodaje ostvaruju kategorije poput sladoleda, energetskih napitala i zelenog čaja, dok tiskovine bilježe sve veći pad prodaje

Međutim, kiosci su zadnjih godina postali i nešto više do toga onog što su bili do sada, prodajni objekti su postali veći, proširen je asortiman proizvoda a ponuđene su i razne usluge koje kupcima olakšavaju svakodnevni život kao što su plaćanje računa, podizanje gotovine, izrada fotografija i ostalo, objavio je portal Ja trgovac.

Inače, prema podacima agencije Nielsen, od 2006. godine broj kioska se držao na približno istim razinama (oko 3.400), no njihov se broj u zadnje tri godine krenuo rapidno smanjivati. Tako je u godini 2011./2012. na tržištu bilo 3.162 kioska, 2012./2013. ih je ostalo 2.978, a 2013./2014. godine njihov je broj dodatno pao na ukupno 2.721 kiosk.

S gotovo 1.200 specijaliziranih prodavaonica na teritoriju RH, tržišni udio Tiska se kreće između 65 i 75 posto, dok nešto više od 350 prodavaonica iNovina predstavlja između 15 i 25 posto udjela na tržištu. Ostali tržišni igrači u ovom segmentu maloprodaje posluju na regionalnoj razini te njihov kumulativni udio na nacionalnoj razini ne prelazi 10 posto.

Važni za impulsnu trgovinu

U ukupnoj košarici prehrambenih kategorija kiosci sudjeluju s jedan posto udjela u prodaji. Naravno, važnost kioska je značajnija u impulsnim kategorijama prehrane, kao što su žvakaće gume u kojima su kiosci u 2013. godini nosili oko 20 posto ukupne vrijednosne prodaje kategorije ili pak mineralne vode, gdje je njihov udio u ukupnoj vrijednosnoj prodaji kategorije iznosio gotovo pet posto.

Dakako, kategorija u kojoj kiosci prednjače po prodaji u odnosu na ostale maloprodajne formate su cigarete s obzirom na to da se više od 30 posto ukupne vrijednosne prodaje odvija upravo u kioscima.

Među vodećim FMCG kategorijama po vrijednosnoj prodaji u kioscima, one koje bilježe najveći pad količinske prodaje u 2013. godini su voćni sokovi, prezervativi i cigarete, dok najveći rast ostvaruju energetski napici, sladoled i ledeni čaj.

Istraživanje magazina Ja TRGOVAC i agencije Hendal o navikama kupnje na kioscima provedeno je tijekom svibnja na nacionalno reprezentativnom uzorku od 400 građana Republike Hrvatske starijih od 15 godina. Rezultati su pokazali da tiskovine i cigarete i dalje predstavljaju glavne razloge za kupnju na kiosku, da više od dvije trećine anketiranih kupuju određene proizvode na kiosku, no i da je jako malo onih koji u ovim prodavaonicama svakodnevno kupuju.

Samo 7,8 posto kupaca svakodnevno kupuje na kioscima

Naime, kada je riječ o frekvenciji kupnje na kioscima, malo je onih koji svakodnevno kupuju u ovim formatima - njih je samo 7,8 posto. Rijetko ili nikad su odgovori koji dominiraju s tim da je čak 31,8 posto onih koji kažu da nikad ne kupuju na kiosku a da to čine rijetko ističe pak 27,5 posto ispitanika.

Da kupuju nekoliko puta tjedno navodi kao svoj odgovor 12,3 posto sudionika ankete, dok je onih koji to čine barem jednom tjedno 10,5 posto a nekoliko puta mjesečno 10,3 posto.

Tiskovine su najčešći proizvod koji se kupuje na kiosku s obzirom na to da ih 39,2 posto ispitanika navodi kao proizvod koji kupuju u ovom kanalu maloprodaje. Zatim slijede cigarete koje na kiosku kupuje 25,3 posto ispitanika, bonove za mobitel njih ističe 10,6 posto, zatim s identičnim udjelom od 10,6 posto dolaze slatkiši (žvakaće gume, bomboni, čokoladice), karte za prijevoz 6,2 posto te piće 1,8 posto.

Porazni rezultati prodaje tiskovina

Kao što znamo, kiosci su u posljednje vrijeme počeli uvoditi brojne dodatne usluge kao što su, primjerice, podizanje novca, slanje paketa, kupovina ulaznica, igara na sreću i sl. Da su korisnici ovakvih dodatnih usluga ističe 27,8 posto anketiranih građana, dok 72,2 posto ispitanika u uzorku ne koriste ovakvu vrstu dodatnih usluga.

Ako pogledamo glavnu kategoriju kioska, a to su novine i časopisi, zanimljivi su i podaci o kupnji ovih proizvoda. Dnevne novine na kiosku nikad ne kupuje čak 42,5 posto ispitanika, a da to čini rijetko kaže njih 25,6 posto. Barem jednom tjedno dnevne novine kupuje jedna petina, 20,9 posto anketiranih građana, a svakodnevno njih tek 11 posto.

Kod časopisa i magazina, situacija je još poraznija. Da ih nikad ne kupuje ističe 59,7 posto ispitanika, a da to čini rijetko kaže njih 19,8 posto. Ponekad ih kupuje 19 posto, a redovito samo 1,5 posto anketiranih građana, zaključuju na portalu Ja trgovac.