Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lis 2009

Jamstva za ceste veća nego za brodogradilišta

Izvor: www.privredni.hr · Autor: Igor Vukić  

Jamstva za ceste veća nego za brodogradilišta

Državna jamstva Hrvatskim autocestama i Hrvatskim cestama u prvoj polovini ove godine i pojedinačno i u zbroju nadmašuju jamstva dana brodogradilištima. Prema podacima Ministarstva financija, Hrvatske autoceste dobile su dva jamstva - u ožujku za kredit Zagrebačke banke od 592 milijuna kuna, a u svibnju za kredit Hypo banke od 741,8 milijuna kuna. Hrvatske ceste podigle su 592,3 milijuna kuna za gradnju, obnovu i održavanje javnih cesta. Kredit je dala Zagrebačka banka koja je sa 1,2 milijarde kuna bila najveći kreditor s plasmanima osiguranima državnim jamstvima. Hypo banka je zauzela drugo mjesto s plasiranih 966 milijuna kuna.

Prema podacima Ministarstva financija, u prvih šest mjeseci ove godine državna jamstva izdana su u ukupnoj vrijednosti od 3,7 milijardi kuna. Od toga je 2,5 milijardi kuna izdano u korist domaćih pravnih osoba, dok 1,2 milijarde kuna otpada na strane. Po sektorima, 1,9 milijardi kuna jamstava izdano je u sektoru prometa, dok je 1,7 milijardi kuna u razdjelu “gospodarstvo” gdje su jamstva izdana za kreditne aranžmane što su ih uglavnom sklapala brodogradilišta. No u tom je iznosu i 515 milijuna kuna jamstva za kredit Europske banke za obnovu i razvoj odobren tvrtki Plinacro za otkup podzemnog skladišta Okoli.

Traže se nova jamstva
I dok se čeka odluka o novom krugu natječaja za prodaju i restrukturiranje brodogradilišta, iz tog sektora sve su glasniji zahtjevi za odobravanje novih državnih jamstava za kredite kojima bi se financiralo poslovanje do eventualnog dolaska novih vlasnika. U teškoj situaciji su i dobavljači brodogradilišta. Članovi Zajednice proizvođača brodske opreme koja djeluje pri Hrvatskoj gospodarskoj komori objavili su da su u 2008. godini isporučili brodske opreme u vrijednosti 110 milijuna eura, a već sad imaju potpisane ugovore teške 160 milijuna eura za brodove koji će se graditi u idućoj godini. Predsjednik Zajednice proizvođača brodske opreme Stipe Skorić izjavio je da im brodogradilišta duguju 350 milijuna kuna, a dug s vremenom raste. Stoga su i oni od Ministarstva financija zatražili da se izdaju nova jamstva kako bi brodogradilišta mogla podmiriti svoje obveze.

Prema dostupnim podacima u prvoj polovini godine brodogradilištu Brodosplit odobreno je šest jamstava u ukupnoj vrijednosti 590,6 milijuna kuna. Tri jamstva ukupne vrijednosti 195 milijuna kuna izdana su 22. siječnja za kredite koje je Brodosplitu dao Hypo Alpe-Adria-Bank. Krajnji rok dospijeća je ova godina, a krediti su namijenjeni financijskom plaćanju novogradnji 445 i 446. Hrvatska poštanska banka dala je pak kredit za novogradnju 466 od 30 milijuna kuna.

Brodosplit je, uz državno jamstvo, u ožujku uzeo i kredit od londonske banke HSBC. Vrijednost mu je bila 139,1 milijun kuna, a namjena “financiranje proizvodnje i održivosti kontinuiteta poslovanja”. U lipnju je odobreno najveće Brodosplitovo jamstvo od 226,5 milijuna kuna u korist panamskog North Sea Reefer Enterprisea. Kredit je uzet za financiranje novogradnje 469, a rok dospijeća mu je 2011. godina. Brodogradilištu Uljanik odobreno je jamstvo od 249 milijuna kuna za kredit kod Deutsche Banka namijenjen održavanju kontinuiteta poslovanja. Jamstvo od 73 milijuna kuna izdano je Jadroliniji za gradnju RO-RO putničkog broda u drugom splitskom škveru, Brodogradilištu specijalnih objekata. Kreditor je bila Zagrebačka banka. Sam BSO je uzeo još jedan kredit od Croatia banke, vrijedan 7,2 milijuna kuna za nastavak proizvodnje.

Kraljevica i 3. maj bez jamstava
Brodotrogir je dobio tri jamstva ukupno vrijedna 317,1 milijun kuna. Odobrena su istog dana, 12. lipnja, a riječ je o dva kredita od 110 milijuna kuna i jednom od 95 milijuna kuna, dobivenih od tri kompanije slična imena: Lion Gate Maritime Company, Silver Gate Maritime Company i Golden Gate Maritime Company. Dospijevaju 2011. i 2012. godine, a služe za financiranje gradnje triju novih brodova. Brodogradilište Kraljevica i riječki 3. maj, dva brodogradilišta koja su također ponuđena na prodaju, u prvoj polovini godine nisu dobili državna jamstva. Prema informacijama koje dopiru do javnosti, Brodogradilište 3. maj je u najtežoj situaciji, a njegova Uprava tvrdi da bez novih kredita i državnog jamstva neće moći nastaviti proizvodnju. U 2008. godini državna jamstva vrijedila su ukupno 7,9 milijardi kuna. Za kredite za različite investicije u sektoru prometa jamčeno je sa 5,4 milijarde kuna, dok su brodogradilišta i ostale tvrtke dobili ukupno 2,5 milijardi kuna.


Komentari članka

Vezani članci

Novi vlasnik 3. maja: 'Investirat ćemo odmah od 5 do 10 milijuna eura u strojeve i opremu'

23.03.2026.

Vlasnik slovenske Iskra grupe u razgovoru za naš list govori o prvim potezima i nužnim ulaganjima u "3. maj 1905" za koji je uvjeren da ima budućnost

Viktor Lenac prihodima nadmašio sva hrvatska brodogradilišta zajedno

09.03.2026.

Remontni poslovi, vojni projekti i EU dekarbonizacija pogurali Lenac na gotovo 100 milijuna eura prihoda i dvostruku dominaciju u industriji

Predstavljen novi zakon: nema više sitnih slova kod ugovaranja kredita

09.03.2026.

Nema više sitnih slova pri ugovaranju kredita, oglašavanja kredita kao rješenja financijskih problema, a uvode se i stroži kriteriji kreditiranja. Barem bi tako trebalo biti ako se do kraja godine uvede novi Zakon o potrošačkim kreditima predstavljen dana

Prodaja "3. maja 1905" šibenskoj Iskri je pred realizacijom, riječki navozi dobit će novog vlasnika

01.03.2026.

Sa strane šibenske Iskre može se čuti kako je, s njihove strane, intencija da se čim prije potpiše i zaključi kupoprodajni ugovor s državom odnosno CERP-om te da kao novi vlasnici preuzmu riječke navoze

Iskra brodogradilištu posao izgradnje broda za MUP. Projektant je riječki Metal Shark

16.02.2026.

Novi policijski ophodni brod bit će dug 37,4 i širok 9,7 metara preko savega, s neograničenim područjem plovidbe

Tag cloud

  1. 2848 članka imaju tag turizam
  2. 2704 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1561 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1650 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1331 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1072 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke