Japanci i Talijani najbolji su kupci hrvatske ribe

Kad se govori o stanju u morskom ribarstvu u Hrvatskoj, najbolji pokazatelj jamačno je ulov. Godine 1999. ukupan je ulov ribe i drugih morskih organizama iznosio 18.800 tona, 2004. godine 31.900 tona i lani 55.360 tona. Ulov se iz godine u godinu znatno povećavao, a pozitivno je to što se u Jadranu ukupan ulov ne povećava. Početak ove godine obilježio je veliki pad ulova male plave ribe, što je ribare dovelo u težak položaj, jer su mnogi pod kreditnim opterećenjima. No, zadnjih desetak dana stanje se počelo popravljati, pa osobito ohrabruju podaci o jako dobrom ulovu inćuna, kaže državni tajnik za ribarstvo Tonči Božanić, s kojim smo razgovarali o stanju, problemima i izazovima pred kojima se nalazi ribarski sektor u Hrvatskoj.

Kakvo je stanje ulova tuna i kakve rezultate ostvaruju kočarice?
- Zbog loših vremena i prekratkog roka, budući da je lovostaj na tunu jedanaest mjeseci godišnje, za 20 tona se nije uspjela izloviti kvota tune koja iznosi oko 390 tona. Ovu godinu obilježili su restriktivni propisi u ulovu, gdje su svi brodovi morali imati promatrače Međunarodne organizacije za zaštitu atlantske tune (ICCAT), a Ministarstvo je sa 70 posto bespovratnih sredstava pomoglo participaciju promatrača na tunolovcima u Hrvatskoj. Tuna, koja se sad ulovi, prodaje se u zimskom razdoblju, a uz slab ulov male plave ribe, uzgajivačima tune pala je i cijena te ribe na japanskom tržištu.
I u koćarskom ribolovu ulovi su lošiji, nego lani. U ribarstvu se ti rezultati, inače, mogu pripisati i ribolovnom naporu, no jedan dio se povezuje i s prirodnim ciklusima koji dovode do poremećaja i manjih ulova. Ne bih rekao da je kod nas došlo do većeg ribolovnog napora u koćarskom ribolovu, pa se nadam da će se stanje u tom segmentu popraviti. Treba reći da trenutno u Hrvatskoj ribare 218 plivarica i 553 ribarska broda-koćara.

Koliko se ribe iz Hrvatske godišnje izvozi i gdje najviše?
- U Japan najviše izvozimo tune, pa je, recimo, lani izvezeno 3000 tona, što vrijedi oko 60 milijuna dolara. Italija od nas uvozi uglavnom bijelu ribu i nešto inćuna u svježem stanju. Ukupan izvozni dio u 2009. godini za 10 posto je veći nego u 2008. Uvoz ribe lani je bio na razini od 100 milijuna dolara, što je manje nego 2008. godine. U dijelu uvoza, znatan dio otpada na haringu, koja se uvozi radi izvoza. Stoga možemo reći da se poboljšava odnos uvoza i izvoza ribe u Hrvatskoj.

Kako država pomaže ribarski sektor?
- Plivaričarima smo, osim redovnih poticaja, dali i 0,20 kuna poticaja po kilogramu ribe, koji je ulovljen u trećem kvartalu prošle godine, inače najbogatijem kvartalu po ulovu ribe. Dakle, pomoglo im se jednokratno s tim iznosima. Isto tako, radi drastičnog pada cijena na japanskom tržištu, uzgajivačima tune pomoglo se prošle zime poticajem od 1,5 kuna po kilogramu tune. Vladinim programom subvencionirali smo izgradnju novih ribarskih plovila, a velik broj ribarica starih od pet do šest godina uvezen je iz SAD-a. Država i tu pomaže kroz povrat kapitalnih ulaganja. Riječ je uglavnom o ribaricama za ulov male plave ribe. Danas imamo respektabilnu flotu ribarica, koje love malu plavu ribu.

Je li zaživjelo trgovanje na veletržnicama ribe u Hrvatskoj?
- Veletržnice će profukncionirati u pravom smislu tek kad Hrvatska uđe u Europsku uniju i kad više ne bude granica koje će stvarati barijere u smislu trgovanja. Veletržnica u Rijeci je počela bolje poslovati i znatno joj se povećao promet. U Tribunju se kreće s izgradnjom nove veletržnice, a već je osnovano poduzeće Veletržnica, čiji su osnivači Ministarstvo, županija, općina i Ribarska zadruga Tribunj. Trenutno imamo još veletržnicu u Poreču, a bio bih jako zadovoljan kad bi postojala i veletržnica u Zagrebu, gdje bi mogli prodavati ribu ne samo ribari već i trgovci ribom.

Ministarstvo je objavilo i Javni poziv za otkup povlastica za gospodarski ribolov?
- Tijekom prošle i ove godine, Ministarstvo je objavilo javni poziv za otkup prava na obavljanje ribolova uz uporabu plivarica tunolovki upisanog u povlasticu za gospodarski ribolov na moru. Lani je na osnovi tog poziva otkupljeno pravo od triju ovlaštenika povlastice te je isplaćeno 891.000 kuna, a ove je godine otkupljeno pravo od devet ovlaštenika povlastice i isplaćeno 2,13 milijuna kuna. Budući da trenutno imamo veći broj brodova, nego što je potreban, sa sredstvima kojima možemo, nastojimo smanjiti broj brodova za lov tune.

Hoće li možda doći do još nekih ograničenja u gospodarskom ribolovu?
- Prije nešto više od mjesec dana, donesen je novi Zakon o morskom ribarstvu, pa smo odlučili da se krene u reviziju svih podzakonskih akata, primjerice Pravilnika o gospodarskom ribolovu, alatima… Želim da se uključi ribarski sektor u tu priču i prvi puta županije, jer je novi zakon i njih pozvao sudjelovati u aktivnostima radi donošenja propisa. Ovog ljeto nam predstoji ozbiljan rad na definiranju novih pravila igre. Nadam se da ćemo propise učiniti boljima, logičnijima, primjenjivijima i jednostavnijima i da ćemo o njima komunicirati na najširoj razini. Volio bih da u toj komunikaciji napokon donesemo pravila o kojima će postojati visok stupanj suglasnosti.

Ribarska inspekcija poboljšala učinkovitost
Ribarska inspekcija danas ima svoja plovila, što joj uvelike olakšava nadzor ribarskih brodova. Osim toga, u fazi primjene su i tzv. uređaji blue box, koji će se nalaziti na svakom ribarskom plovilu većem od 15 metara. U sklopu PHARE 2005 projekta nabavljena su tri patrolna plovila za nadzor i kontrolu na moru, a nabavka tih plovila omogućava Ribarskoj inspekciji samostalnost za razliku od dosadašnje prakse, gdje su se nadzori i kontrole u ribarstvu obavljali u koordinaciji sa službama koje su raspolagale plovilima (pomorskom policijom i lučkim kapetanijama). Ove godine izgradit će se novo patrolno plovilo za potrebe inspekcije, koje će se financirati iz proračuna Ministartva poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja. Što se tiče blue boxova, danas više od polovice svih ribarskih brodova većih od 15 metara ima ih ugrađene, a do kraja godine primijenit će se i na ostalim brodovima. To je znatan iskorak u nadzoru i kontroli ribarica, koje se sada uz pomoć blue boxova mogu pratiti iz kontrolnog centra u Ministarstvu.

Europski novac za hrvatsku ribu
Kolika će sredstva iz europskog proračuna biti na raspolaganju Hrvatskoj u sektoru ribarstva?
- Za provođenje mjera strukturne politike kroz Europski fond za ribarstvo, Hrvatska će moći participirati tijekom 2012. godine sa 17,8 milijuna eura, a u 2013. sa 25,1 milijuna eura, uz napomenu da se predviđeni iznos može u 2013. godini povećati na 31 milijuna eura uz uvjet uspostave jasne administrativne i organizacijske strukture za provođenje mjera strukturne politike. Osim toga, Hrvatskoj su u financijskoj omotnici raspoloživa tri milijuna eura godišnje za inspekciju i prikupljanje podataka te tri milijuna eura godišnje za intervencije na tržištu. Danom ulaska u EU, više nema izravnih potpora koje Hrvatska daje ribarima po kilogramu ulovljene i proizvedene ribe, što inače iznosi oko 130 milijuna kuna godišnje. Sav novac koji će biti raspoloživ nakon ulaska u Europsku uniju bit će donekle zadovoljavajući, a riječ je o novcu koji će se odnositi na financiranje projekata i izravne investicije, što naravno podrazumijeva zdrav sektor.