Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

27 Sij 2026

Jedina u Hrvatskoj: Pizzeria s vlastitim poljem pšenice i brašnom koja ne podilazi trendovima

Izvor: punkufer.dnevnik.hr · Autor: Nika Borovac  

Jedina u Hrvatskoj: Pizzeria s vlastitim poljem pšenice i brašnom koja ne podilazi trendovima

Malo je pizzaiola koji se mogu pohvaliti vlastitim poljem pšenice i brašnom, a Josip Bepo Vorić jedini je u Lijepoj Našoj koji u malom prstu ima čitav proces: od zrna do tijesta pa sve do pizze na tanjuru. Istrijani, ali i Talijani i Sloveneci dobro poznaju njegov lik - i jelo u Aquariusu, pizzeriji i restoranu s dušom konobe u Bujama. Osim na pizzu, kod Bepa se dolazi na domaću tjesteninu od raznih vrsta brašna, ali i na ozbiljne komade mesa, nerijetko uz etikete ispisane njegovim prezimenom.

"U mom primjeru - nula kilometara znači da je proizvod s istog područja gdje ga spremamo i konzumiramo. Mi smo otišli korak dalje – s našim kooperantima sijemo pšenicu, durum pšenicu i pir na poznatoj vinogradarskoj poziciji Santa Lucia u Bujama. Nakon žetve plod skladištimo, vozimo u mlin, a zatim brašno ponovno čuvamo kod sebe i koristimo ga za pizzu, tjesteninu, kruh i focacciu“, objašnjava Josip Vorić, koji se može pohvaliti s deset hektara zasađene pšenice. Ona se melje u mlinovima u Vižinadi, durum pšenica u Anconi, dok se pir melje na kamenim mlinovima u Palmanovi. Posebna pažnja posvećuje se granulaciji brašna, jer veće granule omogućuju bolje upijanje vode i pravilno sušenje tjestenine.

Novi trendovi
“Projekt proizvodnje tjestenine nedavno je završen i upravo izlazi na tržište. Tjestenina se proizvodi u pet formata, od integralnog pirovog i pšeničnog brašna, dok su pinse i focaccie već neko vrijeme prisutne na tržištu, posebno zanimljive vinarima i beach barovima kao baza za sendviče. U samoj pizzeriji danas 30 do 40 posto gostiju za pizzu bira tijesto od pira, što potvrđuje sve veću potražnju za hranjivijim i probavljivijim tijestima”, doznajemo u Aquariusu koji je bio domaćin ekskluzivnog gastro događanja.

U Bujama su se okupili međunarodni stručnjaci, predstavnici Campionato Mondiale della Pizza iz Parme te istaknuti gosti iz svijeta gastronomije i vina, a slijed za slijedom predstavljeni su različiti stilovi tijesta zaokruženi Vorićevom vizijom suvremene pizze izvan strogo napoletanskog okvira. Jedna od tema koja se nametnula bila je upravo brašno.

Sve o brašnu
Do “jučer” nije postojalo posebno brendirano brašno za pizzu; pizzaioli su koristili fina pšenična brašna, često ista kao za kruh, prilagođavajući tijesto tehnikama i fermentacijom. Danas je situacija potpuno drugačija. Zahvaljujući suradnji pizzaiola, mlinara i znanstvenika nastaju brašna prilagođena različitim stilovima i vrstama pizze. Za nekoga tko tijesto mijesi ujutro i peče ga navečer potrebno je jedno brašno; za onoga tko radi dugotrajnu fermentaciju – sasvim drugo. Upravo zato, ne postoji jedno “najbolje” brašno, već samo ono koje odgovara procesu. Pizzaioli znaju da su proteini u brašnu jedan od ključnih faktora na koje treba obratiti pozornost jer oni omogućuju elastičnost tijesta i kontroliranu fermentaciju, a puno se govori i o predfermentima kao što su biga i poolish, koji pomažu razgradnji šećera i čine pizzu probavljivijom. To nije slučajno: zrno pšenice sastoji se od 65 do 70 posto ugljikohidrata, pa je način obrade presudan za okus, teksturu i osjećaj nakon jela.


Komentari članka

Vezani članci

Živio je svinjogojstvo, uništio ga je ASK, od revitalizacije odustao

22.07.2026.

Poluotvoreni uzgoj crne slavonske svinje više nije moguć, morao bi sagraditi nove objekte i uložiti do 250.000 eura

Osnivači 50+: Zašto su zrelost i iskustvo ključ uspjeha startupa?

21.07.2026.

Istraživanja potvrđuju da su najuspješniji osnivači ljudi u četrdesetima i pedesetima koji već imaju iskustvo vođenja timova i projekata

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Iskoristio kaos među taksistima i u dva mjeseca okupio 100 obrtnika

19.07.2026.

Nakon novih pravila i sloma dijela agregatora 23-godišnji Leon Šeketa pokrenuo je Flotilu, tvrtku koja vozačima vodi cijelu administraciju

Obrtnici pretekli poduzetnike, stiže 1,4 milijuna eura za gospodarstvo

14.07.2026.

Broj je aktivnih obrta u Osječko-baranjskoj županiji premašio broj poduzetnika, obveznika poreza na dobit, i to je, uz već otprije iznesene podatke o rekordnoj zaposlenosti (98,5 tisuća) i nikad manjoj nezaposlenosti (manje od osam posto), još jedan očit

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1581 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1359 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk