Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

04 Velj 2016

Kada država zapošljava, prednost nema struka, već stranačke i rodbinske veze

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Božica Babić  

Kada država zapošljava, prednost nema struka, već stranačke i rodbinske veze

U Agenciji za plaćanja u poljoprivredi posao su dobili pojedinci s prometnom, ugostiteljskom i sličnim diplomama, ali i bez diplome, a onima koji su stali na pola puta do završetka faksa navodno se mjesečno odobrava dodatak na plaću od osam posto za troškove studiranja.

Ovih je dana na adresu jedne zagrebačke kompanije s tradicijom poslovanja mjerljivom desetljećima stigao sudski dopis koji ih je, na prvu loptu, ostavio u šoku. Naime, u primljenoj obavijesti je stajalo kako gotovo već trideset godina posluju pod pogrešnim nazivom te čim prije moraju iz svoga imena izbaciti ni manje ni više već - dva suvišna zareza?!

Nakon prvog šoka i nevjerice gdje su i što su zgriješili jer, nikada nisu imali nikakvih skrivenih namjera varati ni državu ni pravosuđe, isčitali su pojašnjenje koje više podsjeća na neki ne baš duhoviti vic nego na očekivano odgovorno postupanje institucije čija je ipak primarna zadaća posredovati i odlučivati u spornim međusobnim odnosima poduzetnika ili potaknuti brže i kvalitetnije rješavanje mnogih stečajnih postupaka. Onaj u zagrebačkoj Nami primjerice, otvoren je još u ljeto 2000. godine.

Nenamjerna pogreška
No, vratimo se još na trenutak doista zanimljivu obrazloženju u spomenutom sudskom dopisu. U njemu stoji kako je sudac N.N. "postupajući po službenoj dužnosti" ustanovio da je netko od državnih činovnika zaduženih za provedbu upisa tvrtki u sudski registar prije više od dva desetljeća "u rješenju očiglednom pogreškom upisao interpukcijski znak zareza." Nenamjerno? Ili, iz neznanja? Bit će da je bliže istini ipak ova druga konstatacija, jer i u tadašnjem praskozorju nastanka hrvatske demokracije, baš kao i sve godine poslije, prednost u zapošljavanju tamo gdje se država javlja u ulozi poslodavca svuda i uvijek uglavnom su imali podobni stranački miljenici, ne struka.

Suvišni "zarezi" zapravo su samo jedna od brojnih ilustracija nagomilanih kroz minule godine unutar svih državnih, javnih i pravosudnih adresa. O takvim trendovima, koje je svaka dosadašnja politička garnitura, neovisno o bojama stranačkog kolorita, vrlo obilato koristila tijekom svoga mandata slikovito svjedoči i Agencija za plaćanja u poljoprivredi koja drži "šapu" nad svim financijama vezanim uz nacionalni agrar.

Magična granica
Riječ je naime, o godišnjem iznosu koji se do sada vrtio u rasponu od tri do četiri milijarde kuna, a za koju godinu kada se ispune uvjeti da sve potpore za poljoprivredu, ruralni razvoj i ribarstvo dolaze iz blagajne Europske komisije taj će iznos nabujati na više od pet milijardi kuna. U Agenciji, koja bi doista morala biti uzoran školski primjer za cjelokupan birokratski aparat, da su stručnost i iskustvo isključivi kriteriji za zapošljavanje, a motiv potencijalnim kandidatima iznimno je dobar budući da su plaće za trećinu veće od sličnih pozicija u ostatku javno-državnog aparata, pozapošljavano je brojno šaroliko društvo temeljem stranačkih i kumskih veza.

Agronomi, veterinari, ekonomisti i pravnici struke su koje traže poslovi što se obavljaju u okvirima Agencije, postavljeni kroz križaljku koju dijelom uvjetuju i pravila postavljena iz Bruxellesa. Međutim, u brojci koja se kod osnivanja vrtjela na oko 200-njak zaposlenika, a danas je vjerojatno već probila magičnu granicu od 700, budući da je krajem 2014. bilo 658 djelatnika, posao su dobili pojedinci s prometnom, ugostiteljskom i sličnim diplomama, ali i bez diplome. Onima koji su stali na pola puta do završetka faksa navodno se mjesečno odobrava dodatak na plaću od osam posto za troškove studiranja. Novcima poreznih obveznika.

Ništa novo
Most i Domoljubna koalicija u postizbornom razdoblju, sve do ulaska u Banske dvore zaklinjali su se da struka nema alternativu. U praksi to nažalost, baš i nisu potvrdili. Iako su kod izbora ministara imali ponuđene osobe s referencama dio imenovanih ipak ne spada u tu kategoriju. Stoga je opravdana bojazan da ni drugi krug izbora dužnosnika neće struku gurnuti u prvi plan. Opet bi mogli isplivati kadrovi koji će griješiti sa zarezima ili ugostitelji umjesto agronoma.


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?

19.07.2026.

Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1513 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1817 članka imaju tag svijet
  5. 1404 članka imaju tag ict
  6. 1580 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1664 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1357 članka imaju tag industrija
  12. 1262 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1088 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 875 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 694 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 372 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk