Poduzetnički portal · Članak
12 Srp 2024
Kako je napuštanje gotovine pretvorilo sigurnu zemlju u leglo kriminala?
Izvor: www.tportal.hr · Autor: Nikola Sučec
Iako gospodarski kriminal plijeni manje pažnje javnosti od porasta nasilja povezanog s bandama, on je Švedskoj postao je sve veći rizik za zemlju. Švedska je važan eksperimentalni slučaj - ta je zemlja otišla najdalje u svijetu kad je u pitanju ukidanje papirnatog novca
Internetske prijevare u Švedskoj su u porastu, a kriminalci su u 2023. godini kroz prijevare građanima i tvrtkama ukrali 1,2 milijarde kruna tj. nešto više od sto milijuna eura što je dvostruko više nego 2021. godine.
Kako bi se suprotstavile valovima digitalnog kriminala, švedske vlasti su izvršile pritisak na banke da pooštre sigurnosne mjere i otežaju posao tehnološki naprednim kriminalcima, ali to je osjetljiva ravnoteža. Prevelika ograničenja mogla bi usporiti gospodarstvo, dok premalo djelovanje države narušava povjerenje i šteti legitimnim poslovima.
Koristeći složene mreže lažnih tvrtki i krivotvoreći dokumente kako bi dobili pristup švedskom sustavu socijalne skrbi, sofisticirani prevaranti pretvorili su Švedsku u 'Silicijsku dolinu za kriminal', rekao je Daniel Larson, švedski državni tužitelj zadužen za gospodarski kriminal.
Dok je šok oružanog nasilja privukao pažnju javnosti — stopa ubojstava vatrenim oružjem u zemlji utrostručila se između 2012. i 2022. godine — gospodarski kriminal je temelj aktivnosti bandi i s njim se treba boriti jednako agresivno, dodao je Larson.
Prelazak Švedske na elektronički novac počeo je nakon porasta oružanih pljački 1990-ih godina, a do 2022. godine samo osam posto Šveđana reklo je da su koristili gotovinu za kupnju. Uz susjednu Norvešku, Švedska ima najmanji broj bankomata po stanovniku u Europi, prema MMF-u.
Od svoje prve primjene 2001. godine, postao je dio svakodnevnog života u Švedskoj. U prosjeku, usluga — koja zahtijeva šifru od šest znamenki, otisak prsta ili skeniranje lica za autentifikaciju — koristi se više od dva puta dnevno po odrasloj osobi i uključena je u sve, od podnošenja poreznih prijava do plaćanja autobusnih karata.
Izvorno namijenjen kao proizvod banaka, njegova BankID-a je eksplodirala 2005. godine nakon što je švedska porezna uprava usvojila tehnologiju kao identifikaciju za porezne prijave, dajući joj ogroman legitimitet. Lansiranje BankID-a na mobilnim telefonima 2010. godine dodatno je povećalo njegovu upotrebu, zajedno s percepcijom koja je povezivala gotovinu s kriminalom.
Središnja banka zemlje priznala je da su neke od tih konotacija o vezi kriminalaca i keša možda otišle predaleko. 'Moramo biti vrlo jasni da još uvijek postoje pošteni ljudi koji koriste gotovinu,' rekao je guverner Riksbanke Erik Thedeen za Bloomberg.
BankID kontrolira konzorcij privatnih banaka. Brojne promjene su implementirane kako bi se poboljšala sigurnost, dok vlada istražuje mogućnost pružanja bolje digitalne identifikacije.
Nisu samo potrošačke prijevare u pitanju. Državne agencije usvojile su BankID kako bi olakšale osnivanje poduzeća u Švedskoj, što je prevarantima otvorilo novi izbor prihoda. Neki su koristili lažne tvrtke s lažnim platnim listama za pranje novca. Kroz takve sheme, organizirani kriminalci mogu pretvoriti prihod od prijevara i prodaje droge u alat za dobivanje kredita i isplate iz sustava socijalne skrbi.
'To znači da možete zarađivati od kriminala i na kraju dobiti državnu mirovinu na temelju tog prihoda', rekao je švedski tužitelj Larson.
Prema švedskom Nacionalnom vijeću za prevenciju kriminala, prijavljeni slučajevi prijevare sa socijalnim naknadama udvostručili su se u posljednjem desetljeću, s nešto manje od 9.000 slučajeva u 2014. godini na više od 23.000 u 2023. godini, U svojim naporima za suzbijanje kriminala, vlada je ove godine stvorila novu agenciju koja se isključivo bavi praćenjem nepripadajućih isplata socijalnih naknada.
Kako se razmjeri problema povećavaju, banke uvode mjere koje će omogućiti dodatne slojeve sigurnosti. No, većinom su te mjere dobrovoljne.
Komentari članka
Vezani članci
Paušalac ili d.o.o.: što se više isplati nakon reforme
02.06.2026.Računica pokazuje da kod prihoda od 60 tisuća eura d.o.o. postaje povoljniji tek ako stvarni godišnji troškovi prijeđu oko 36.600 eura
Kako tvrtke preko Revoluta mogu izbjeći blokade, ovrhe i stečaj u Hrvatskoj
28.05.2026.Zakonski nije regulirano da pravna osoba mora imati aktivan račun u RH, pa se postavlja pitanje kako prisilno naplatiti od nje potraživanje
Tvrtkama napokon lakši pristup financiranju: Stižu izmjene važnog zakona
08.05.2026.Očekuje se da će provedba zakona smanjiti administrativno i financijsko opterećenje izdavatelja, ubrzati javne ponude i uvrštenja, povećati transparentnost i zaštitu ulagatelja te ojačati pravnu sigurnost i usklađenost s pravnom stečevinom EU-a, uz jačanj
Startup iz Švedske je najbrže rastući u povijesti. Osnivač na intervjuu bez cipela
06.05.2026.TEHNOLOŠKI startup Lovable, pokrenut u prosincu 2024., u samo je godinu dana dosegnuo vrijednost od 6.6 milijardi dolara, što ga čini jednim od najbrže rastućih u povijesti. Kako bi doznala što stoji iza takvog meteorskog uspjeha i je li on održiv, novina
Prosječna plaća s dodacima u prvom kvartalu 2026. premašila je 1.600 eura
17.04.2026.U Hrvatskoj je prosječna mjesečna neto plaća, s uračunatim dodacima, u prvom ovogodišnjem kvartalu iznosila 1.609 eura, što je dva posto više nego u prethodnom tromjesečju i devet posto više u odnosu na isto razdoblje prošle godine, podaci su servisa Moja
Tag cloud
- 2865 članka imaju tag turizam
- 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 2714 članka imaju tag hrvatska
- 1813 članka imaju tag svijet
- 1399 članka imaju tag ict
- 2006 članka imaju tag financije
- 1573 članka imaju tag poljoprivreda
- 541 članka imaju tag krediti
- 1658 članka imaju tag izvoz
- 1320 članka imaju tag trgovina
- 1346 članka imaju tag industrija
- 1252 članka imaju tag investicije
- 1081 članka imaju tag zapošljavanje
- 1081 članka imaju tag menadžment
- 696 članka imaju tag tehnologija
- 1184 članka imaju tag EU
- 871 članka imaju tag poduzetništvo
- 691 članka imaju tag opg
- 462 članka imaju tag BDP
- 362 članka imaju tag kompanije
- 793 članka imaju tag maloprodaja
- 556 članka imaju tag poticaji
- 710 članka imaju tag marketing
- 408 članka imaju tag potpore
- 520 članka imaju tag hotelijerstvo
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 453 članka imaju tag start up
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 539 članka imaju tag porezi
- 965 članka imaju tag kriza
- 492 članka imaju tag gospodarstvo
- 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 437 članka imaju tag osijek
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 529 članka imaju tag obrazovanje
- 513 članka imaju tag dzs
- 453 članka imaju tag energetika
- 429 članka imaju tag vlada
- 418 članka imaju tag hnb
- 346 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
