Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

20 Lis 2022

Kako je slavonska farma uspjela uzgojiti vrhunsko stado mliječnih krava?

Izvor: www.agroklub.com · Autor: Chris McCullough  

Kako je slavonska farma uspjela uzgojiti vrhunsko stado mliječnih krava?

Farma Salaš u Marijancima, mjestu u Osječko-baranjskoj županiji, nedaleko od granice s Mađarskom, raste i razvija se uz pomoć nove tehnologije i genetike. Njihovo stado je toliko napredovalo da je prošlu godinu završilo kao najbolje u Hrvatskoj po proizvodnji.

Sve je počelo prije 18 godina kada je vlasnik farme Josip Dukmenić donio odluku o restrukturiranju svog poslovanja. Dio ratarske proizvodnje koja se odvijala na 1.130 hektara zemljišta, odlučio je preusmjeriti u stočarstvo i proizvoditi mlijeko, bez prethodnog iskustva.

Napravili su izmuzište s glavnom stajom te uvezli junice mliječne pasmine.

Danas je na farmi 450 grla, a cilj im je ne povećavati stado nego se koncentrirati na način uzgoja koji će rezultirati još većom kvalitetom mlijeka.

Ako veterinar ima puno posla, farma ne posluje dobro
Doktor veterinarske medicine i menadžer na ovoj farmi, Berislav Vulić, ispričao nam je kako je farma nastala i kojim aplikacijama se koriste u selekciji i sparivanju.

Stočarska proizvodnja, kaže on, pokrenuta je uvozom 330 steonih junica holštajn-frizijske pasmine iz Nizozemske, koje su se pokazale kao najmliječnije krave na svijetu.

To je visoko proizvodna pasmina, koja zahtijeva top hranu i menadžment, a sve to treba biti dobro posloženo da bi od nje dobili ono što ona može dati, kazao je Vulić.

I nisu požalili, zadovoljni su rezultatima proizvodnje, jedino cijena mlijeka nije u skladu s očekivanjima, kaže on.

"Moj pristup je da, kao veterinar, trebam imati što manje posla, a on se svodi na menadžment i hranidbu kako bi se dobila zdrava životinja koja ne treba puno liječenja. Ako veterinar ima puno posla na farmi, onda ona ne posluje dobro“ rekao je Berislav.

Nakon prvotnog uvoza junica, više nisu imali potrebu dalje uvoziti. Danas se na farmi nalazi 450 krava i još toliko, što junica, što teladi.

Tijekom godina stado je toliko napredovalo da je prošlu godinu završilo kao najbolje u Hrvatskoj po proizvodnji, s prosječnim prinosom od 10.795 kg uz 4,6% masnoće i 3,5% bjelančevina.

Nova uzgojna strategija pokazala se uspješnom
Glavno muzno stado podijeljeno je u dvije skupine, jedno s visokom, a drugo s nižom proizvodnjom, a krave su smještene odvojeno kako bi ih se hranilo različitim obrocima. One koje su u prvoj laktaciji na ovoj farmi uvijek odvajaju od starijih.

“Svaka skupina krava ima vanjski prostor za vježbanje, a one koje ne daju mlijeko i junice imaju pristup pašnjacima. Međutim, zbog suše su i one dobivale puni obrok, tzv. TMR (Total mixed ration) sa sijenom, žitaricama, silažom i drugim krmivima“ istaknuo je voditelj farme.

Na ovom imanju radi 28 zaposlenika, uključujući dva veterinara. Krave se muzu dva puta dnevno u izmuzištu Westfalia koje ima 12 mjesta i s jedne i s druge strane te izgleda poput riblje kosti. Mlijeko im otkupljuje Vindija, trenutačno za 3,24 kn po litri.

Uz genetiku i savjetodavnu pomoć tvrtke VikingGenetics, od 2017. godine na ovoj se farmi provodi uzgojna strategiju koja se pokazala vrlo uspješnom - sastav mlijeka u stadu se poboljšao.

Junice i krave u prvoj laktaciji osjemenjivaju sa seksiranim sjemenom VikingGenetics Holstein Friesian X-Vik (koje ima 97 posto ženskih potomaka). Krave starijih laktacija, koje su se otelile više puta, osjemenjivaju tovnom pasminom belgijskog plavog goveda.

Navedena tvrtka nudi zgodnu aplikaciju, kaže Berislav, koja im olakšava selekciju, dok im aplikacija VikMate pomaže u sparivanju, da ne bi imali uzgoj u srodstvu te zbog njih svakodnevno napreduju u uzgoju.

"Otkako koristimo VikingGenetics, popravili smo postotak mliječne masti za 0,3 posto. Tome je doprinio i menadžment hranidbe, ali genetika ima svoj udio u tom uspjehu jer smo cijelo to vrijeme birali bikove koji su pozitivni na količinu mliječne masti“ kazao je Vulić.

Što manji remont veća si faca
U uzgoju im je cilj da krave ostvare najveći mogući Nordic Total Merit indeks (NTM). To je nordijska ocjena za vrijednost određenog bika ili krave.

Prodavatelji sjemena iz drugih država poput Njemačke ili SAD-a imaju svoje načine ocjenjivanja, pa ocjene među državama nisu usporedive. Neke zemlje daju veći naglasak na količinu mlijeka, vanjštinu goveda ili zdravlje.

"Ovisno od zemlje do zemlje, netko uvijek nešto favorizira, mi koristimo nordijske ocijene jer od njih kupujemo sjeme“, napominje Berislav.

Na Farmi Salaš koriste bikove VH Comply i VH Nader koji kotiraju visoko na ljestvici nordijskog indeksa, ali imaju i bika VH Seo PRC koji je niže na toj ljestvici, no posjeduje određena svojstva koja im odgovaraju u proizvodnji.

Promijenili su i način upravljanja stadom, a dodatni benefit je smanjenje stope izlučenja krava (broj životinja koje u godinu dana zamijene novim) s 40 na ispod 30 posto.

"Što urednije držiš krave one bolje ostaju steone i manje obolijevaju, pa nam treba manje prvotelki za stado, a što je starije stado to je više mlijeka. Ukratko, što manji remont – veća si faca“, slikovito je opisao ovaj veterinar.

Muzni prosjek ove farme je 35 litara, a godišnje proizvedu više od 4,5 milijuna litara mlijeka. Svake godine predaju sve više i više mlijeka otkupljivaču, ali broj životinja ostaje konstantan.

Kao i svaka druga mliječna farma na svijetu i ova se suočava s visokim troškovima hrane za stoku.

“Najveći problem ove farme trenutno je cijena stočne hrane, pa se trudimo biti učinkovitiji pri hranidbi kako bismo smanjiti taj trošak, koristeći softver za formulaciju obroka”, naglasio je ovaj veterinar.

U budućnosti žele pokrenuti vlastiti tov junadi, ali što se tiče broja muznih krava, neće se dalje širiti, zaključio je Berislav Vulić.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska uređuje tržište svinjskog mesa: Sektorska organizacija treba zaustaviti propadanje domaće proizvodnje

15.07.2026.

Osnivanje Hrvatske sektorske organizacije za svinjsko meso pozdravljeno je među dionicima u tome sektoru i mnogi ga smatraju povijesnim iskorakom za oporavak domaćeg svinjogojstva. Iako su i ranije osnivane razne organizacije, koje nisu ispunile očekivanj

Za stočarstvo osigurano 60, a za biljnu proizvodnju 30 milijuna eura - predstavljeni sektorski natječaji:

15.06.2026.

Sredstva su namijenjena sektorima u kojima Hrvatska ima najveći prostor za rast: proizvodnji mlijeka, mesa i jaja, voćarstvu, povrćarstvu, vinogradarstvu, sjemenarstvu i rasadničarstvu.

Uvozimo 50% paprike, mrkve i salate, a proizvodnja piletine ide preko 300%

08.06.2026.

U udruzi Prijatelji životinja u svom su se najnovijem priopćenju osvrnuli na samodostatnost Hrvatske u povrću i voću. U uvodu naglašavaju kako planirani projekti novih industrijskih farmi i klaonica peradi u Hrvatskoj otvaraju ozbiljnu raspravu o smjeru r

Mljekarima se zacrnjelo pred očima: Prodajna je cijena mlijeka niža od otkupne!?

02.06.2026.

Dok cijene hrane zbog inflacije stalno idu gore, cijena jeftinom trajnom mlijeku (često iz uvoza), koje trgovački centri stavljaju na akcije i počesto prodaju na izdvojenim paletama, ‘otocima’, nastavlja ići dolje, pa je ovih dana na policama pojedinih tr

Novi stočarski div: Gradi se kompleks za 22 tisuće goveda i izvoz diljem svijeta

28.05.2026.

Brazil ulaže velika sredstva u jačanje izvoza goveda, a u saveznoj državi Rio Grande do Sul gradi se golemi kompleks koji bi mogao postati jedna od najvažnijih svjetskih izvoznih platformi za živa grla. Projekt pod nazivom Fazenda Sentinela zamišljen je k

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk