Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

19 Svi 2015

Kako osigurati konkurentnu proizvodnju hrane?

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Zvjezdana Blažić  

Kako osigurati konkurentnu proizvodnju hrane?

Rasprave oko poboljšanja agrarnog sektora vode se u tri glavna smjera: podizanje efikasnosti i produktivnosti proizvodnje, unapređenje unutarnjeg i regionalnog tržišta, te podupiranje manjih farmera, te malih i srednjih poduzetnika.

U kratkom vremenskom razmaku imala sam prilike prisustvovati dvjema konferencijama s problematikom sektora hrane.

Bilo je interesantno usporediti koje su teme središte interesa i koji se odgovori traže za ovaj sektor pun izazova i stalnih promjena. U organizaciji Poslovnog dnevnika održana je konferencija "Snaga hrvatske hrane" sa stručnim programom, kompetentnim sudionicma i panelistima koji su pokušali odgovoriti što treba učiniti da se hrvatska proizvodnja hrane izvuče iz dugogodišnjeg začaranog kruga sve lošijih rezultata, te kako iskoristiti prilike koje se ovom sektoru pružaju u okviru Europske unije.

Analizirani su uzroci izrazito loših trendova. Evidentno je da hrvatska proizvodnja hrane, naročito primarna poljoprivreda, pokazuje nekonkurentnost na zajedničkom EU tržištu. Sektor je neučinkovit s produktivnoću nižom i do 30% u odnosu na članice EU. Godinama se na političkim principima uvjetovalo povećanje poticaja i dodjela poljoprivrednog zemljišta, a nisu rješavani temeljni problemi.

Ipak, očito je došlo vrijeme za otvaranje značajnih pitanja. Znanje? Nedostaje li nam znanja u poljoprivredi? Udruživanje? Kako u Hrvatskoj udružiti poljoprivredne proizvođače, što je temelj konkurentnosti poljoprivredne proizvodnje u EU. Tržište i tijekovi roba, te možemo li zaštiti domaću proizvodnju? To su krucijalna pitanja i na njih su odgovori poznati, samo treba konačno zasukati rukave i sve posložiti u suvisli sustav. Kada? Jučer. Tko? Svi koji imaju odgovornost u ovom sektoru, resurse i mogućnosti djelovanja.

Bez jasne vizije
Osim pitanja kojima se konferencija bavila moramo postaviti još neka:
- Kako riješiti ogromnu depopulaciju ruralnih sredina, jer lokalno stanovništvo treba biti resurs za pokretanje poljoprivredne proizvodnje?
- Pitanje poljoprivredne infrastrukture, navodnjavanja, logističkih i skladišnih kapaciteta
- Kako financirati neophodna ulaganja u suvremene tehnologije?
- Kako povezati gotovo potpuno prekinute vrijednosne lance između poljoprivrednih proizvođača, prerađivačke industrije i maloprodaje?
- Kako osnažiti administraciju na svim razinama da postane učinkovita potpora proizvođačima?
- Koji su glavni favoriti hrvatske poljoprivredne proizvodnje, s kojim proizvodima možemo biti konkurentni?

Vjerujem da smo postali svjesni kako su to pitanja na koja moramo naći odgovore. Rješenja nisu jednostavna. U poljoprivredi rezultati nisu odmah vidljivi, ali navedenim pitanjima treba se ozbiljno i stručno posvetiti. Mnogi sudionici konferencije, a i ja osobno već godinama se zalažem, da je neophodno donijeti Strategiju proizvodnje hrane jer Hrvatska nema jasnu viziju što želi od poljoprivredne proizvodnje, niti koja je budućnost proizvodnje hrane. Svatko i dalje vuče u svom smjeru. Svi putevi su dobri jer ne znamo do kojeg cilja želimo doći.

Sigurnost u opskrbi hranom
Prošlog tjedan bila sam i na konferenciji "Private Sector Forum on Food Security in Southern and Eastern Mediterranean region" u organizaciji FAO (Organizacija Ujedinjenih naroda za hranu i poljoprivredu), EBRD (Europska banka za obnovu i razvoj) i UfM (Unija za Mediteran - međuvladina organizacija koja okuplja svih 28 članica EU, devet arapskih mediteranskih zemalja, Izrael, Tursku i zemlje Balkana) koja je održana u Barceloni. Glavna tema, Food security u širem smislu obuhvaća osiguranje kvalitetne, ispravne i hrane dostupne za sve. Na konferenciji u Barceloni razmatrana su četiri važna područja. Prva tema bila je trgovina poljoprivrednim proizvodima i sigurnost u opskrbi hranom na Mediteranu.

U panelu je istraživano sudjeluju li sadašnja trgovačka infrastuktura i politike u smanjivanju ranjivosti u sektoru hrane. Raspravljalo se kako mobilizirati javni i privatni sektor za unapređenje učinovitosti trgovine prehrambeno-poljoprivrednim proizvodima. Kroz rast izvoza, posebno proizvoda s visokom dodanom vrijednošću te trgovinskim integracijama može se utjecati na ublažavanje ranjivosti sektora proizvodnje hrane i ublažiti poremećaje i promjene cijena u lancu vrijednosti. Razgovaralo se i kako više proizvoditi uz manju potrošnju resursa. Posebno su naglašeni važnost vode u poljoprivredi, smanjenje otpada te korištenje otpada u poljoprivredi. Globalno proizvodnja hrane troši više od 30% raspoložive energije i odgovorna je za 22 % emisija štetnih plinova.

S obzirom na očekivani rast populacije, time i potrošnje hrane, korištenje vode i energije te upravljanje otpadom iz poljoprivrede jedno je od glavnih pitanja današnjice. Treća tema bila je dijalog između javnog i privatnog sektora, suradnja između zadruga, proizvođačkih organizacija, profesionalnih udruženja, malih i srednjih poduzeća, obiteljskih farmi te velikih poduzeća u proizvodnji hrane. Naglašena je uloga velikih poduzeća koja donose malim i srednjim poduzećima, zadrugama i farmerima te tijelima javne uprave pozitivne primjere i mjere te uvode poslovne modele upravljanjem poljoprivrednim sektorom. Četvrta u nizu bila je tema o investiranju u bolju hranu, jačanje standarda kvalitete za lokalne potrošače te unapređenje izvoznih mogućnosti. Oznake kvalitete, poput "organic labels", "fairtrade lebels" ili hrana s oznakama izvornosti ili geografskog podrijetla prepoznata je kao mogućnost unapređenja izvoza uz više cijene.

Zajednički problemi
Može se stoga zaključiti da se rasprave oko poboljšanja agrarnog sektora vode u tri glavna smjera: podizanje efikasnosti i produktivnosti proizvodnje, unapređenje unutarnjeg i regionalnog tržišta, te podupiranje manjih farmera te malih i srednjih poduzetnika za snažnije uključivanje u lanac vrijednosti u proizvodnji hrane. Kada se usporede teme ove dvije konferencije zaključak je da su se obje bavile izazovom kako osigurati konkurentnu proizvodnju. Kako unaprijediti ovaj sektor kroz rješavanje specifičnih pitanja. U raspravama se pojavlju isti izazovi na koje i Hrvatska i ostale zemlje Meditarana moraju pronaći odgovore.


Komentari članka

Vezani članci

Napustio građevinu i stvorio eko oazu: Market ima svoju vodu, struju i hranu

14.04.2026.

Tomislav Market, posljednjih 15 godina posvetio je stvaranju održivog i samodostatnog gospodarstva koje danas predstavlja pravi primjer ekološke proizvodnje.

Stabla stara 200 godina rađaju bez orezivanja i navodnjavanja: Ergedžije od njih prave poseban liker

14.04.2026.

Drenjulu ne napadaju štetnici, nema "podstanara", ne traži navodnjavanje, a zasadi se sama gdje joj odgovara - toliko je ”pametna”. Zašto ju je važno očuvati, ali i druge autohtone sorte, doznali smo na OPG-u E-Kos.

Fortenova prodala Vinku plus

13.04.2026.

FORTENOVA grupa i poljoprivredna kompanija Osatina grupa potpisale su kupoprodajni ugovor kojim Osatina grupa preuzima Vinku plus sa sjedištem u Vinkovcima, priopćila je Fortenova.

Otvoren natječaj vrijedan 32 mil. €: Evo koliko možete dobiti za krave, svinje, ovce i koze

03.04.2026.

Potpora se dodjeljuje za pokriće troškova nastalih prilikom povećanja standardnog prinosa potencijala za proizvodnju na gospodarstvu

Veliki preokret: Nema brisanja zemljišta iz ARKOD-a

02.04.2026.

Ministarstvo donosi novi Pravilnik o evidenciji uporabe poljoprivrednog zemljišta - zemlja bez papira se neće brisati iz ARKOD-a, ali...

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke