Kako posluju male banke u Hrvatskoj i tko su im gazde?

Protekla godina u kojoj su vodeće hrvatske banke pretrpjele goleme gubitke zbog troškova konverzije švicaraca, nije bila ništa bolja ni za male banke. Iako nisu imale problema sa švicarcima, njihove vlasnike opterećuju mnoge druge brige, od nepovoljnih tržišnih uvjeta do nabujalih loših kredita i manjka kapitala

Zlatna vremena hrvatskog bankarstva, u kojima su i male banke brale vrhnje na nezasitnom hrvatskom financijskom tržištu, davno su prošla. Otkako je kriza zakucala na vrata, većina malih banaka vodi borbu za preživljavanje na suženom financijskom tržištu.

Butik banke s tržišnim udjelom manjim od jedan posto
U male banke ubrajaju se one s tržišnim udjelom manjim od jedan posto. Za razliku od velikih banaka koje nastoje ovladati što većim tržištem sa što širim spektrom usluga, male banke u pravilu su ograničene na manji tržišni segment i nastoje se specijalizirati za određeni profil klijenta. Često ih zovu 'butik banke' jer se maksimalno prilagođavaju potrebama klijenata njegujući osobni pristup.

Nažalost, na hrvatskom tržištu malo je pravih 'butik banaka', što se jasno pokazalo izbijanjem krize u kojoj su na vidjelo izbile sve slabosti upravljanja malim bankama. Jedan od klasičnih problema koji je pokopao dio malih banaka bila je prevelika kreditna izloženost vlasnicima i povezanim osobama. Male banke opterećuju i niska imovina po zaposlenom te visoki troškovi poslovanja. Velika boljka je i nedovoljno kvalitetan risk management, što je dovelo do visoke razine nenaplativih kredita u većini malih banaka.

Aktiva 19 banaka teška 31,6 milijardi kuna

Od početka krize mala bankarska scena značajno se promijenila. Iako najavljivana konsolidacija kroz spajanja banaka nije provedena, došlo je do značajnih vlasničkih promjena. Nekolicina banaka završila je u stečaju (Credo banka, Centar banka, Nava banka), neke su postale meta stranih grupacija, a i veći dio onih koji su ostale u rukama domaćih igrača pretrpjele su značajne vlasničke rošade.

Danas na hrvatskom tržištu djeluje 19 malih banaka. Zajedno upravljaju aktivom od 31,6 milijardi kuna, što je malo više od aktive Raiffeisen banke, četvrte po veličini na hrvatskoj bankarskoj sceni. Prošlu godinu zajedno su pretrpjele gubitak od 368,7 milijuna kuna, pri čemu je 10 banaka poslovalo s dobiti, a devet s gubitkom.

Najveća 'mala banka' je Kreditna banka Zagreb u vlasništvu koncerna Agram Dubravka Grgića, s aktivom od 3,47 milijardi kuna. Banka koju je hrvatski 'kralj osiguranja' kupio 2005. od Todorićeva Agrokora, unatoč padu imovine od gotovo 20 posto u prošloj godini, zadržala je 10. poziciju na ukupnoj hrvatskoj bankarskoj listi. U posljednje tri godine KBZ je poslovao s dobiti koja je lani iznosila 8,46 milijuna kuna.

Slijedi koprivnička Podravska banka s dugogodišnjom tradicijom, koja uspješno posluje i u kriznim vremenima. Najveći pojedinačni dioničar je Zagrebačka banka s udjelom od 15,4 posto, a vlasničku kontrolu drži grupa talijanskih investitora koju predvodi poduzetnik crnogorskog podrijetla Miljan Todorović, počasni konzul Slovačke i blizak prijatelj Ivice Todorića.

Pravi biser: Istarska kreditna banka Umag

Treća mala banka po veličini aktive je Croatia banka u državnom vlasništvu. Nakon čišćenja bilance i dokapitalizacije teške 200 milijuna, kuna koja je provedena 2012. godine, banka u zadnje tri godine bilježi snažan rast aktive i pozitivne poslovne rezultate.

Jedna od najuspješnijih malih banaka koja se s pravom može nazvati biserom među malim bankama je Istarska kreditna banka Umag, koju godinama vodi iskusni bankar Miro Dodić. Četvrta po veličini mala banka fokusirana je na tržište Istarske županije i pruža usluge malim i srednjim poduzetnicima, koji su i njezini glavni dioničari. U 60 godina poslovanja ova regionalna banka nikada nije zapala u poteškoće. I posljednjih nekoliko godina bilježi stabilan rast baziran na porastu depozita, uz visoku razinu profitabilnosti.

Todorić u Imex banci, vlasnici HS Produkta u Kabi

Imex banka u većinskom je vlasništvu poduzetnika Branka Buljana, a manjinski udjel ima Todorićev Agrokor. Banka kojoj je zaštitno lice proslavljeni alpinist i putopisac Stipe Božić, na hrvatskom financijskom tržištu prisutna je više od 20 godina. Posluje s najvećim tvrtkama u zemlji, a profilirala se za praćenje proizvodnih tvrtki i izvoznika. Lani je zbog porasta nenaplativih kredita pretrpjela gubitak od gotovo 60 milijuna kuna, što je značajno oslabilo njezinu kapitalnu poziciju.

Karlovačku banku, koja se našla na rubu bankrota zbog sumnjivih plasmana obitelji Šola, spasili su 2014. karlovački poduzetnici Ivan Žabčić i Marko Vuković, vlasnici uspješne tvrtke HS Produkt. U protekle dvije godine posrnulu banku morali su višestruko dokapitalizirati kako bi pokrili sve gubitke proizašle iz afere 'Mamma Mia'. Zbog troškova rezerviranja za loše plasmane banka je i lani završila u gubitku od 9,1 milijun kuna.

Spašavanje Jadranske banke

Šibenska Jadranska banka nakon višegodišnje borbe s gubicima i manjkom kapitala, lani je po nalogu HNB-a ušla u postupak sanacije, koja znači prelazak pod kontrolu države. Sanacija je povjerena Državnoj agenciji za osiguranje štednih uloga i sanaciju banaka (DAB), koja je postavila novu upravu na čelu s Ivanom Tomljenovićem i osigurala potrebna sredstva za dokapitalizaciju. Prije sanacije najveći dioničari Jadranske banke bili su Ciril Zovko putem svoje tvrtke Importanne, Podravska banka i Zagrebačka banka.

Posrnulu varaždinsku Vabu banku, koja je 2013. pretrpjela gubitak od preko 80 milijuna kuna, od propasti je 2014. spasila češka J&T banka. Nakon preuzimanja novi vlasnik je u više navrata dokapitalizirao Vabu nastojeći poslovanje postaviti na zdrave noge. Premda je aktiva Vabe lani porasla za 22,9 posto, banka je opet pretrpjela veliki gubitak (50 milijuna kuna) prouzročen najvećim dijelom lošim plasmanima iz prošlosti.

Među velikim gubitašima je i Veneto banka u vlasništvu istoimene talijanske bankarske grupacije. Već tri godine ova banka, koja posluje u pet hrvatskih županija, čisti bilancu od loših kredita, a lani je gubitak dosegnuo gotovo 65 milijuna kuna.

BKS Bank na samoj sredini

Na sredini liste nalazi se BKS Bank (bivša Kvarnerska banka) u vlasništvu istoimene austrijske banke od 2007. godine. Orijentirana je na male i srednje poduzetnike, te na stanovništvo i suvlasnike stambenih zgrada. BKS Bank kontinuirano povećavaj svoj potencijal, ostvaruje dobit i isplaćuje dividendu svojim dioničarima. Lani je ostvarila rast aktive od 17,8 posto, uz dobit od gotovo 8 milijuna kuna.

Na gubitaškoj listi nalazi se i Slatinska banka, jedina depozitna financijska institucija sa sjedištem u Virovitičko-podravskoj županiji. Dioničari Slatinske banke su financijski investitori na čelu s Hypo Alpe Adria bankom, koji već duže vremena traže strateškog partnera za ovu regionalnu banku. Lani je Slatinska banka zabilježila rast aktive od 5,67 posto uz gubitak od 6,45 milijuna kuna.

Među uspješne male banke ubraja se Partner banka u vlasništvu građevinskog poduzetnika Bože Čule. Banka njeguje konzervativan pristup što se očituje u sporom rastu aktive, ali i kontinuirano pozitivnim financijskim rezultatima.

Turci prvi put u plusu

Kentbank u vlasništvu turskog Suzer holdinga najbrže je rastuća mala banka. Od 2011., kada je moćni turski holding kupio Banku Brod i preimenovao je u Kentbank, bilježi dvoznamenkasti rast depozita, kredita i imovine. Samo u zadnje tri godine imovina banke porasla je više od 50 posto, a nakon čišćenja bilance lani je zabilježena i prva dobit.

Banka Kovanica od 2007. u većinskom je vlasništvu Cassa di Risparmio della Repubblica di San Marino, najuglednije banke istoimene države, sa 125-godišnjom bankarskom tradicijom. Kao i većina malih banaka, prošla je višegodišnju borbu s gubicima zbog loših plasmana. Lani je nakon duže vremena poslovala s dobiti, uz rast aktive od 3 posto.

Jedna od uspješnijim malih banka je i Štedbanka, u većinskom vlasništvu poduzetnika Željka Udovičića. Premda banci koja posluje s devizom 'malim i srednjim poslovnim subjektima prva, a velikima druga banka' tržišni udjel stagnira, bilježi odlične financijske rezultate.

I četiri mikrobanke...

Na začelju liste nalaze se četiri mikro banke s aktivom ispod milijardu kuna među kojima je najuspješnija Primorska banka u vlasništvu ženevske C.I.M. Banque, jedne od vodećih 'private banking' financijskih institucija u Švicarskoj. Tu su još Samoborska banka u većinskom vlasništvu kontroverznog zagorskog poduzetnika Dragutina Plahutara, koja zadnjih godina gomila gubitke, Banka splitsko-dalmatinska u većinskom vlasništvu splitskog poduzetnika Jaroslava Buljubašića, koja se nedavno zbog neudovoljavanja zakonskim odredbama o adekvatnosti kapitala našla pod supervizijom HNB-a te Tesla štedna banka s aktivom od svega 9,12 milijuna kuna. Ta banka osnovana kao projekt Srpskog nacionalnog vijeća nikada nije zaživjela, a ove godine je prodana latvijskim investitorima.