Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Velj 2023

Kako se nositi s krizom i pametno birati prilike?

Izvor: native.tportal.hr · Autor: tnative  

Kako se nositi s krizom i pametno birati prilike?

Enna opskrba – odgovor ENNA/PPD grupe na nove okolnosti na tržištu plina i električne energije
Životni standard građana sve je teže održati svakim danom nastavka globalne krize koja je započela pandemijom covida-19, a zatim produbljena ruskom agresijom na Ukrajinu. Gospodarstvenici ali i građani počeli su pratiti teme koje su im donedavno bile potpuno strane. Hoće li još i koliko rasti cijene energenata? Kakva su globalna kretanja i predviđanja? Kolika je cijena mineralnih gnojiva i hoće li posljedično hrana biti još skuplja? Može li se i kako zauzdati inflacija? Gdje je granica pucanja preopterećenih poslovnih sustava ali i kućnih budžeta? Mnogi se s krizom jako teško nose, a nažalost mnogi i propadaju. O svemu ovome, kako si pomoći i što smatra mudrim za budućnost, razgovarali smo s Antonijom Glavaš, članicom uprave Prvog plinarskog društva, energetske tvrtke koja u ovim kriznim godinama ostvaruje sjajne financijske rezultate.

Gđo Glavaš, kako vi u PPD-u gledate na ovu gospodarsku krizu, koja je značajnim dijelom uzrokovana visokim cijenama energenata?
PPD je kao i druge tvrtke u energetskom sektoru već godinama izložen intenzivnim promjenama koje taj sektor prolazi. Protekle dvije godine su bile iznimno izazovne i ponovno su pokazale kako snaga i održivost poslovnog sustava leži u znanju, fleksibilnosti i sposobnosti brzog donošenja odluka. Mi smo, zahvaljujući snažnom portfelju, pristupu svim europskim plinskim burzama te našim dugogodišnjim financijskim partnerima uspješno prošli kroz iznimno zahtjevnu prošlu godinu koju je obilježio skokovit rast cijene plina i svih energenata. Jedan od najvećih izazova svakako je bio održati likvidnost neophodnu za nesmetano trgovanje u takvim uvjetima, a ne smijemo zaboraviti da je rat u Ukrajini dodatno otežao stanje na europskom plinskom tržištu i ponovno aktualizirao pitanje sigurnosti opskrbe cijele Europe. Uslijed takvih okolnosti i ne zaboravimo, tek završenog pandemijskog razdoblja, nastali su ogromni poremećaji u globalnom lancu vrijednosti što se sve u konačnici prelilo u rast cijena gotovo svih proizvoda, a posebno hrane i naravno, energije kako za poduzetnike tako i za kućanstva.

Zadnjih nekoliko godina, čak 6,7, u ENNA /PPD grupi posvetili smo diverzifikaciji našeg poslovanja, što je rezultiralo time da smo sve ove izazove dočekali spremni, dovoljno elastični i nastavili smo koristiti poslovne prilike kojih uvijek ima, pa tako i u ovim iznimnim okolnostima.

Vjerojatno će doći do određene stabilizacije cijena energenata, ali i to će ovisiti o tome koliko će trajati ratne okolnosti u Ukrajini, zatim o dinamici kojom se bude pokretala europska proizvodnja i u konačnici o dinamici kojom će Kina nastaviti svoje gospodarske aktivnosti i dekarbonizaciju tj krajnje pojednostavljeno prelazak na energiju koja ne zagađuje okoliš.

Uzimajući sve navedeno u obzir naša snažna orijentacija na obnovljive izvore energije, ulaganje u proizvodne kapacitete iz sunčeve i geotermalne energije, kao i ulazak u trgovinu zelenom električnom energijom je logičan smjer diverzifikacije našeg energetskog poslovanja.

Što po vama očekuje građane RH u narednom razdoblju i na koji način si mogu pomoći?
Pritisak na kućni budget uslijed rasta cijena energenata i hrane je na žalost već prisutan, a inflacija taj pritisak dodatno jača. Trošak energije čini značajan dio ukupne potrošnje jednog prosječnog kućanstva i tom činjenicom osim što ju treba osvijestiti, treba se aktivno i baviti. Treba istražiti sve mogućnosti koje donose uštede energije i drastično smanjivanje troškova, poput primjerice, solarnih elektrana.

Konkretno, ulaganje u solarnu elektranu zaštita je od mogućeg rasta cijena električne energije u budućnosti. Cijena električne energije na europskom tržištu u stalnom je porastu. Za očekivati je da će se ovaj trend nastaviti i utjecati na lančano poskupljenje većine proizvoda, a tome već danas svjedočimo. Zbog toga, ulaganje u solarnu elektranu postaje još atraktivnije, jer njime kućanstvo postaje neovisno i slobodno od promjena cijena električne energije na tržištu.

Povrat investicije za prosječnu obiteljsku kuću u Hrvatskoj očekuje se kroz 6 do 8 godina, nakon čega elektrana počinje svome vlasniku zapravo donositi dobit. Sva energije koju proizvede nakon što sama sebe otplati za kupca je ‘besplatna’, a ujedno i čista te ekološki prihvatljiva. Višak proizvedene energije, vlasnik elektrane prodaje u energetski sustav. Na taj će način, tijekom svoga životnog vijeka prosječna solarna elektrana svome vlasniku uštedjeti više od 13 000 eura (100.000 kuna).

Nužno je osluškivati i pratiti sve što se događa na tržištu, informirati se o opskrbljivačima, njihovim ponudama i rješenjima koja nude. Bez proaktivnog pristupa troškovima energenata bit će iznimno teško upravljati kućnim budgetom.

Čak i u nekim normalnim tržišnim uvjetima, zašto ne razmišljati o tome da se dio budgeta koji danas odlazi na plaćanje električne energije ili plina može iskoristiti za štednju ili bilo koji oblik poboljšanja kvalitete života?

Što po vama hrvatski poduzetnici mogu očekivati u bliskoj budućnosti i kako se nositi s izazovima? Kako se pametno nositi s ovom krizom?
Hrvatska vlada je uvela niz mjera kojima se trudila amortizirati ove cjenovne udare na kućanstva, djelomično i na poduzetnike, ali oni ipak plaćaju znatno više cijene energenata u odnosu na kućanstva. Za njih vrijedi isti savjet kao i za kućanstva. Proaktivni odnos prema troškovima energenata. Nova poslovna rješenja i odnos prema upravljanju troškovima energenata uz snažne i pouzdane partnere koji imaju znanja i snage ponuditi cjelovitu uslugu opskrbe i plinom i električnom energijom te istražiti mogućnosti zajedničkog ulaganja u solarne elektrane ili druga tehnološka rješenja.

Očuvanje okoliša je tema koja je nezaobilazna kada govorimo o energentima i bilo kojem obliku prerađivačke industrije. Taj izazov donosi nova administrativna i financijska opterećenja. Protekla godina nas je podsjetila i koliko je bitna sigurnost opskrbe i svijest da bez obzira na tržišne poremećaje možete biti sigurni da ćete imati fizičku dostupnost energenata neophodnih za neometano obavljanje svojih poslovnih aktivnosti.

Nama se nikada nije dogodilo da svojim kupcima nismo ispunili naše ugovorene obveze. Parterski odnos s našim kupcima i povjerenje je PPD-u i svim tvrtkama u ENNA/PPD grupi na prvom mjestu.


Komentari članka

Vezani članci

Fugaš: Hrvatski LNG terminal stabilan unatoč krizama na Bliskom istoku

20.03.2026.

Ivan Fugaš, direktor LNG terminala Krk, gostovao je u središnjem Dnevniku HTV-a gdje je komentirao trenutačno stanje na tržištu plina i sigurnost opskrbe Hrvatske.

Suočavamo se s noćnom morom: Cijena nafte snažno porasla, to je tek početak

02.03.2026.

Cijene nafte na svjetskim tržištima skočile su u ponedjeljak ujutro više od 8 posto jer se trgovci plaše da bi rat između SAD-a i Irana mogao izmaknuti kontroli i dovesti do velikih poremećaja u opskrbi

Klub milijardera: Liderova top lista najmoćnijih grupacija u Hrvatskoj

20.11.2025.

Objavljujemo podatke o poslovanju svih grupacija i samostalnih tvrtki s prihodima većim od milijardu kuna (133 milijuna eura)

Našu ključnu firmu vodi nećak Ankice Tuđman. Zarađuju milijune i živciraju Mađare

03.11.2025.

Danas je JANAF u središtu javnog interesa zbog američkih sankcija Naftnoj industriji Srbije (NIS), koja se nalazi u ruskom vlasništvu, što smanjuje prihode hrvatske kompanije, ali i zbog mogućeg dogovora s mađarskim MOL-om za veći transport nafte prema nj

Energetski stručnjaci: LNG ključan za stabilnost i sigurnost opskrbe

28.10.2025.

Što za Hrvatsku znači povećani kapacitet LNG terminala na Krku? Hoće li američke sankcije ruskim kompanijama utjecati na dogovor između Janafa i MOL-a oko isporuke nafte Mađarskoj? Koga će, uz Rusiju, zahvatiti američke sankcije dvjema najvećim ruskim naf

Tag cloud

  1. 2847 članka imaju tag turizam
  2. 2698 članka imaju tag hrvatska
  3. 1805 članka imaju tag svijet
  4. 1484 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2002 članka imaju tag financije
  6. 1560 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1649 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1387 članka imaju tag ict
  10. 1329 članka imaju tag industrija
  11. 1243 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1071 članka imaju tag menadžment
  14. 1181 članka imaju tag EU
  15. 868 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 684 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 690 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 490 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 529 članka imaju tag obrazovanje
  29. 497 članka imaju tag prehrambena industrija
  30. 437 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 510 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 356 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke