Kako smo uz jeftinu radnu snagu dobili skuplju gradnju

Strani radnici u graditeljstvu su jeftiniji 30 posto od domaćih radnika, a cijene i dalje rastu
Sve više stranih radnika dolazi u Hrvatsku, općenito u sve sektore, a posebice u građevinarstvo. Građevinski sektor bilježi stalni godišnji porast stranih radnika još od 2015. godine. Prošle godine je u cijelom gospodarstvu izdano 172.000 dozvola za strane radnike, od čega je u graditeljstvu bilo oko 69.000 dozvola, što je 40 posto ukupnog broja. Prognoze za ovu godinu pokazuju da će broj dozvola premašiti 210.000, a u graditeljstvu će biti preko 85.000 dozvola. Do 2023. godine, najviše stranih radnika dolazilo je iz susjedne Bosne i Hercegovine, no u 2023. godini, prvi put su najbrojniji zaposlenici iz Nepala. Iza Nepala slijede Bosna i Hercegovina, Srbija, Indija i Filipini.

- Što se tiče građevinarstva, oni su nominalno jeftiniji, otprilike 30 posto, dakle njihove bruto plaće na platnoj listi su za taj iznos manje. No, nemojmo zaboraviti sve ostale troškove koje poslodavci moraju platiti. Neki od troškova su jednokratni trošak kod regrutacije, primjerice agencijska naknada, trošak vize te vlastitog osoblja koje mora ishoditi tu vizu (proces koji često traje čak 6-9 mjeseci). Zatim dolaze i mjesečni troškovi poput troškova prehrane, troškova stanovanja i troškova prijevoza, a daleko najveći i najznačajniji su troškovi edukacije i tzv. oportunitetni trošak vrlo niske produktivnosti stranih radnika koja je u početku 4-5 puta niža od domaćeg radnika. Istraživanja pokazuju da je prosječni strani radnik profitabilan tek nakon cca 24-30 mjeseci rada na našem tržištu. Dakle, građevinska firma mora više od dvije godine financirati edukaciju takvih radnika, nadajući se da će nakon tog vremena oni postati profitabilni. Naizgled nema logike zašto su cijene gradnje sada veće, no kada se dublje zagrebe – zaista je logično. Iako postoji više faktora koji utječu na porast cijena gradnje, zapravo se sve svodi na osnovni zakon ekonomije – zakon ponude i potražnje. Jednostavno, potražnja je danas vrlo velika, najveća ikad, a ponuda građevinskih tvrtki koje mogu odraditi te radove je ograničena - kaže Saša Perko, direktor u DOMinvest grupi.

No postavlja se pitanje kako je onda moguće da uvozimo radnu snagu ako nam je to skuplje.

- Da, to je još jedan apsurd, ali brojke govore da su strani radnici ukupno 30 posto skuplji od domaćih radnika. Ono što se s druge strane događa jest da 80 posto njih odlazi. Gdje? Ponekad nitko ne zna jer samo nestanu, a takvih je čak 10-20 posto. Ostali odlaze u razvijenije zapadne zemlje. Kod nas su stekli znanje i iskustvo, asimilirali su se u našu kulturu i u životopisu mogu navesti da su radili u EU. Iz tih razloga bilo bi nelogično da građevinske firme zapošljavaju strane radnike ako su im oni skuplji, no trenutno na tržištu nedostaje stručne radne snage, stoga alternativa ne postoji - objašnjava Perko.

Također, dodaje kako bi došlo do kraha tržišta da nema te strane radne snage.

- Kapaciteti koje imaju građevinske firme jednostavno ne bi mogle zadovoljiti potražnju za građevinskim radovima. Cijene bi otišle u nebo, inflacija bi danas bila više prisutna u medijima nego što je bila 2022. godine. Bilo bi idealno da institucije prepoznaju razinu problema te stave naglasak na obrazovanje mladih i upis u obrtnička zanimanja. Prilagodbe obrazovnog sustava moraju biti brže i pratiti trendove na tržištu rada - kaže.