Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

25 Tra 2016

Kakvim se čudom cijena hektara državne oranice sa 26 tisuća poveća na 1,2 mil. kuna?

Izvor: www.poslovni.hr · Autor: Božica Babić  

Kakvim se čudom cijena hektara državne oranice sa 26 tisuća poveća na 1,2 mil. kuna?

Čemu služi ovoliko pumpanje cijene zemljišta u Vukovarsko-srijemskoj županiji i što ono skriva, ostaje, nažalost, i dalje enigma čije rješenje znaju samo činovnici u DUUDI-ju koji su udarili pečat na procjenu stalnog sudskog vještaka na koju se pozivaju.

Kakav je to "kvasac" s kojim cijena jednog hektara državnih oranica naraste sa 23-26 tisuća kuna na čak 1,193.939 kuna?! I prosječni laik, ali i oni upućeniji u aktualne cjenike poljoprivrednog zemljišta na tržištu RH na prvu bi loptu pomislili da je riječ o nenamjernoj pogrešci nekog državnog činovnika koji se zaštićen hladovinom jakog kolektivnog ugovora apsolutno ne zamara ni manjkom potrebne stručnosti, ni rezultatima svojeg učinka. Bi li, pomislih na trenutak, ovu cjenovnu enigmu s hrvatskim oranicama mogao možda odgonetnuti dosjetljivi profesor Baltazar iz popularnih crtića?

Pumpanje cijene
O čemu je zapravo riječ? Državni ured za upravljanje državnom imovinom, odnosno Povjerenstvo za raspolaganje nekretninama u vlasništvu RH u friško usvojenom dokumentu, koji se odnosi na darovanje državnih nekretnina Vukovarsko-srijemskoj županiji radi osnivanja poduzetničke zone Vuka, navode brojke koje opstati mogu jedino u nekom virtualnom svijetu. Ustvrdili su, naime, da 33 hektara oranica koje se nalaze u katastarskoj općini Bršadin, a pripadaju portfelju države, vrijede više od 39 milijuna kuna. U dokumentu stoji i podatak da je tu procjenu obavila osoba s diplomom arhitekture i certifikatom stalnog sudskog vještaka.

Podatke koje je podastrla potom je potvrdio i Odjel procjene Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom (DUUDI). Iščitavanje spomenutih brojki urodilo je naravno konkretnim pitanjem Državnom uredu. Zatražen je odgovor "temeljem kojih kriterija je procijenjeno da 332.185 četvornih metara državnih oranica u Vukovarsko srijemskoj županiji vrijedi 39,398.673 kuna?" Prvo je zazvonio telefon, osoba s druge strane "žice" čudila se "čemu pitanje kada je odgovor već sadržan u samom dokumentu?" Ostadoh ipak ustrajna, novinarski crv nije dopuštao povlačenje. Odgovor je stigao s pojašnjenjem:

"Obavještavamo vas da je vrijednost nekretnina utvrđena prema procjeni stalnog sudskog vještaka iz Vinkovaca (podaci poznati redakciji) te potvrđena od strane Odjela procjene Državnog ureda za upravljanje državnom imovinom". U okviru Ministarstva poljoprivrede još od 2009. aktivna je Agencija za poljoprivredno zemljište koja upravlja hektarima u vlasništvu države. Na webu Agencije moguće je doznati cijene svih kategorija zemljišta u vlasništvu države, tamo stoji da početna cijena jednog hektara oranica u Vukovarsko srijemskoj županiji iznosi između 23-26 tisuća kuna.

Kod prodaje licitacijom maksimalno je dopušteno uvećanje za 100 posto na početnu cijenu. Kupuje li se pak u toj županiji zemljište od privatnih vlasnika top parcele moguće je dobiti po 70-80 tisuća kuna za hektar. Čemu ovoliko pumpanje cijene i što ono skriva iza "zavjese" ostaje nažalost i dalje enigma čije rješenje znaju samo činovnici u DUUDI-ju koji su udarili pečat na procjenu stalnog sudskog vještaka.

Šume neprivatizirati
Bildanje cijene hektara državnih oranica tek je jedna od ilustracija iz postupaka birokracije. Što tek reći o činjenici da su i Hrvatske šume stavljene na listu 54 državne tvrtke za koje će natječajem izabrani konzultanti uskoro ocijeniti jesu li za prodaju "bez" ili "uz" prethodno obavljeno restrukturiranje. Agenciju Alan, svojedobno etiketiranu velikim aferama, Agroduhan, Lipovicu gdje se proizvode radijatori ili požešku Orljavu koja u RH šiva najbolje muške košulje treba odmah unosno prodati.

Međutim, Hrvatske šume su nacionalno bogatstvo koje traži još bolju zaštitu, a ne privatnog vlasnika kojemu je profit jedini cilj. Slovenci su svoje šume dali u koncesiju na 20 godina koja izlazi ovog lipnja. Krajem 2015. osnovali su državnu tvrtku koja će preuzeti natrag gotovo devastirane površine, drvna sirovina je završila u izvozu, a njihova drvoprerađivačka industrija gotovo je nestala. Trebamo li i mi proći tu kalvariju ili možemo pravodobno izvući pouku?


Komentari članka

Vezani članci

Poljoprivrednici će zarađivati na trgovanju ugljikom?

24.04.2026.

Na velikoj međunarodnoj konferenciji koja se u utorak, 21. travnja, u organizaciji Agencije za ruralni razvoj Zadarske županije (AGRRA) održala na Sveučilištu u Zadru, predstavljen je više od dva milijuna eura vrijedan projekt Green Economy and CO2 (GECO

"U mojim žilama ne teče krv, nego zelje": Priča Marije Cafuk u kojoj će se mnogi pronaći

22.04.2026.

OPG Jurice Cafuka već četiri generacije živi isključivo od zemlje. Poznati su po proizvodnji varaždinskog zelja, ali i krumpira te bučinog ulja. Kako izgleda njihov dan i organizacija posla, ispričala nam je Marija Cafuk.

Predstavljeno 7 novih mjera za proizvođače: Neki do 100.000 € potpore i 100% financiranja

22.04.2026.

Predloženim Programom potpore za uspostavu kratkih lanaca opskrbe za razdoblje 2026. - 2028., vrijednim 1,8 milijuna eura, potiče se razvoj modela opskrbe s najviše jednim posrednikom između proizvođača i krajnjeg potrošača, čime se omogućuje izravniji pl

BBC: Ove turističke destinacije su kao Hrvatska, ali jeftinije

21.04.2026.

BBC je izdvojio nekoliko lokacija koje sve više dobivaju na popularnosti, a namijenjenih Britancima koji traže povoljniju i pomalo drugačiju destinaciju za ljeto.

Rat, kriza, inflacija – ništa nas ne odvraća od odmora, većina će ljetovati u Hrvatskoj

21.04.2026.

Čak 93 posto hrvatskih građana planira bar jedno putovanje u ovoj godini, a pritom čak 74 posto ispitanika planira provesti ljetni odmor unutar zemlje, što je na razini prošlogodišnjih rezultata.

Tag cloud

  1. 2850 članka imaju tag turizam
  2. 2706 članka imaju tag hrvatska
  3. 1808 članka imaju tag svijet
  4. 1486 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  5. 2003 članka imaju tag financije
  6. 1565 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 1651 članka imaju tag izvoz
  8. 1320 članka imaju tag trgovina
  9. 1388 članka imaju tag ict
  10. 1334 članka imaju tag industrija
  11. 1244 članka imaju tag investicije
  12. 1079 članka imaju tag zapošljavanje
  13. 1074 članka imaju tag menadžment
  14. 1182 članka imaju tag EU
  15. 869 članka imaju tag poduzetništvo
  16. 685 članka imaju tag opg
  17. 793 članka imaju tag maloprodaja
  18. 556 članka imaju tag poticaji
  19. 691 članka imaju tag tehnologija
  20. 709 članka imaju tag marketing
  21. 406 članka imaju tag potpore
  22. 517 članka imaju tag hotelijerstvo
  23. 458 članka imaju tag koronavirus
  24. 965 članka imaju tag kriza
  25. 515 članka imaju tag eu fondovi
  26. 536 članka imaju tag porezi
  27. 491 članka imaju tag gospodarstvo
  28. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  29. 529 članka imaju tag obrazovanje
  30. 438 članka imaju tag osijek
  31. 448 članka imaju tag start up
  32. 541 članka imaju tag krediti
  33. 511 članka imaju tag dzs
  34. 452 članka imaju tag energetika
  35. 461 članka imaju tag BDP
  36. 418 članka imaju tag hnb
  37. 426 članka imaju tag vlada
  38. 345 članka imaju tag hgk
  39. 360 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  40. 440 članka imaju tag banke