Ketogena prehrana je najgora za okoliš, ali i zdravlje

Kad bi trećina svejeda prešla na vegetarijansku prehranu to bi imalo jednak učinak kao da se dnevni promet osobnim vozilima smanji za oko 540 milijuna kilometara

Baš kao što je konac godine vrijeme za donošenje novih odluka koje bi život trebale učiniti boljim tako se i dolaskom toplijih vremena počinje razmišljati o kilogramima. Topljenje kilograma i uvođenje zdravih navika nerijetko završi kao i novogodišnje odluke - na pokušaju, odnosno mnogi se ne odmaknu dalje od istraživanja potencijalnih novih načina prehrane.

Za one koji ustraju, žele prijeći na zdravu prehranu, a uz to ne štetiti okolišu, zanimat će istraživanje sveučilišta Tulane koje je rangiralo šest popularnih dijeta ili vrsta prehrane. Istraživači su rezultate objavili u The America Journal of Clinical Nutrition, a studija je obuhvatila preko 16 tisuća odraslih u periodu od 2005. i 2010.

Prikupljene su podatke kasnije podijelili u šest kategorija – keto, paleo, veganska i vegetarijanska prehrana, pesketarijanska i ‘omnivore‘ ili prehrana koje uključuje životinjske i biljne namirnice (svejedi).

Najzdraviji pesketarijanci
Kako prenosi Business Insider, pokazalo se da prosječni konzument keto prehrane generira gotovo tri kilograma ugljičnog dioksida na svakih 1000 kalorija što je četiri puta više o veganskog tanjura slične kalorijske vrijednosti. Drugim riječima, pokazalo se da je za okoliš biljna prehrana najbolja opcija, dok je keto najgora.

Prema ketogenoj prehrani 70 posto kalorija dolazi od hrane s visokim udjelom masti, dok se ugljikohidrati konzumiraju minimalno. Budući da je industrija mesa jedan od najvećih zagađivača, ti rezultati nisu nimalo iznenadili istraživače.

Nakon keta, najgora po okoliš je paleo-dijeta prema kojoj se jede onako kako su jeli naši preci prije nego su postali poljoprivrednici. Na jelovniku se stoga rijetko nalaze žitarice i mahunarke, a dominira meso, određeno povrće, voće i orašasti plodovi. Za paleo-obrok kalorijske vrijednosti od oko tisuću kalorija emitira se 2,6 kilograma ugljičnog diokisda.

Najmanja količina emisija zabilježena je u pesketarijanskoj prehrani (vegeterijanska prehrana s ribom), vegeterijanskoj i, na koncu, veganskoj, odnosno plant-based prehrani.

Svejedi, odnosno pojedinci koji jedu sve su se smjestili na četvrto mjesto, a upravo je njih bilo najviše. U kategoriji svejeda okolišu najmanje štete oni koji preferiraju mediteransku (s više ribe, povrća i zdravih masnoća) i takozvanu DASH prehranu (minimalno crvenog mesa).

Kad je pak o zdravlju riječ, pesketarijanci su ostvarili najbolji rezultat na Healthy Eating Indexu koji mjeri nutritivnu vrijednost dnevnih obroka.

Kako su zaključili istraživači, iako prehrana ima veliki utjecaj na zdravlje pojedinca, ne treba podcijeniti ni pozitivan učinak na zdravlje planeta. Kad bi samo trećina svejeda prešla na vegetarijansku prehranu to bi imalo jednak učinak kao da se dnevni promet osobnim vozilima smanji za oko 540 milijuna kilometara.