Kinezi napokon ulažu u Hrvatsku, 30 milijuna € u Krapinske Toplice

Već od ljeta gradit će mini vile i apartmane za goste toplica i bolnica, a planiraju graditi i dom umirovljenika.

Nakon brojnih pokušaja, kineski kapital je počeo ulaziti u Hrvatsku - tamošnji su ulagači u Zagrebu registrirali tvrtku Zhongya nekretnine, koja na raspolaganju ima 350 milijuna eura.

Tvrtka je u vlasništvu Zhongya holdinga, jednog od vodećih developera iz regije Guangdong. Prvi projekt bit će im ulaganje 30 milijuna eura u građevinske projekte u Krapinskim Toplicama, koje će u u četvrtak predstaviti načelnik općine Ernest Svažić i Mario Rendulić, predsjednik udruge Chinese Southeast European Business Association (CSEBA).

"Ovo je prvi kineski investitor koji je registrirao tvrtku i prenio novac u RH. Već ovog ljeta trebali bi u Krapinskim Toplicama započeti radovi na izgradnji mini-vila i apartmana, objekata vezanih smještaj gostiju toplica i bolnica. Kineski ulagači su zainteresirani i za gradnju doma umirovljenika, kao i za projekt javne garaže. Namjeravaju od sadašnjih vlasnika kupiti hotel Toplice, koji bi podigli na razinu od četiri zvjezdice", rekao nam je Rendulić, predsjednik CSEBA.

Ta je udruga ovlaštena za zastupanje kineskih interesa u dvadesetak zemalja jugoistočne Europe i servisna je služba kineskim vlastima, a istovremeno promovira Hrvatsku i njen investicijski potencijal. "Predstavnici kineskih ulagača su već nekoliko puta dolazili u Krapinske Toplice. Entuzijazam načelnika Svažića koji je već tri godine jako angažiran u pregovorima, te je predstavio razrađen plan razvoja, snažno je utjecao na to da Kinezi lani u Hong Kongu s predstavnicima CSEBA potpišu ugovor o strateškom ulaganju 350 milijuna eura u RH. Zhongya nekretnine počinje sa zapošljavanjem ljudi, te s due dilligenceom cijelog niza projekata, primjerice u Zadru i na Pagu", kaže Rendulić. Zašto tek sada kineski kapital ulazi u Hrvatsku?

"Bilo je puno pokušaja koji nisu uspijevali zbog nepoznavanja tržišta i neznanja, ali i zbog jezične, mentalne i kulturološke barijere. Problem je i zakonska regulativa. Kineski su zakoni vrlo jednostavni jer tamo postoji planska politika, posao se dobiva na temelju odluke Centralnog komiteta, tamo nema tržišnog natjecanja", objašnjava Rendulić. Dobrog poznavatelja Kine pitali smo i zašto još nema izravne avioveze između Kine i Hrvatske, najavljene prije nekoliko godina.

"Taj projekt ipak napreduje, prije šest mjeseci je Hainan airlines dobio dozvolu za let Peking - Zagreb i slot za zagrebački aerodrom. Kasni se i zbog financijskih razloga - tek sada su vlasti pokrajine Guandong spremne dati poticaje za let, bez koje je linija neisplativa. Financijsku potporu obećao je i hrvatski ministar turizma Gari Cappelli, nadamo se da će doći na predstavljanje projekta", kaže Rendulić, koji je Kinezima predložio da zagrebački aerodrom postane hub za njihovu robu namijenjenu tržištu istočne Europe.