Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

03 Pro 2008

Koje profesije se najviše cijene u Hrvatskoj?

Izvor: www.poslovni.hr  

Koje profesije se najviše cijene u Hrvatskoj?

GfK je proveo istraživanje među hrvatskim građanima o tome što misle o pojedinim profesijama u našem društvu. Istraživanje je provedeno u studenom, na uzorku od 1.000 građana starijih od 15 godina, putem osobnih anketa u kućanstvima.

Prema istraživanju, od ukupno 11 promatranih profesija, izrazito su cijenjene odnosno na prvih 5 mjesta se nalaze: liječnici (57 posto), pravnici, odvjetnici i suci (55 posto), programeri i IT stručnjaci (46 posto), arhitekti (45 posto) i inženjeri (42 posto). Procjene profesija prema ekonomskom statusu koji se veže uz njih pokazuju na drugačiji način rangiranja na prvih 5 mjesta: političari (88 posto), pravnici (78 posto), liječnici (57 posto), arhitekti (52 posto) i programeri (50 posto).

Političari u sredini

Liječnici se više cijene u Dalmaciji (66 posto) i posebno od strane osoba s niskim osobnim prihodima - 70 posto. Pravnike posebno cijene u Istri s Primorjem (61 posto), mladi od 15 do 24 godine – 62 posto kao i osobe koje se razvrstavaju u višu srednju i višu klasu – preko 75 posto. Programere nešto više od prosjeka cijene u Dalmaciji, mladi od 15 do 24 godine i osobe visokog obrazovnog statusa – oko 55 posto. Arhitekti su više cijenjeni kod mladih od 15 do 24 godine – preko 60 posto, kod srednje klase – 56 posto te i u Zagrebu i Dalmaciji – oko 53 posto. Inženjeri su nešto više cijenjeni kod mladih od 15 do 24 godine – preko 50 posto, te u Sjevernoj Hrvatskoj – 44 posto.

Prema cijenjenosti profesija, političari su negdje u sredini, pokazuje istraživanje. Njih nešto više od prosjeka cijene predstavnici krajnje suprotnih klasa - niža i srednja - te viša i visoka klasa, kao i građani u Istri i Primorju – preko 50 posto. Ekonomisti su na dosta niskoj cijeni, a nešto više od prosjeka ih navode mladi od 15 do 24 godine – 38 posto te u Zagrebu i Sjevernoj Hrvatskoj – 33 posto. Profesori su u donjem dijelu ljestvice, a nešto više ih cijene u Dalmaciji – 24 posto i Sjevernoj Hrvatskoj – 22 posto, srednja stručna sprema – 24 posto, osobe starije od 65 godina – 23 posto te u naseljima do 2 tisuće stanovnika – 30 posto.

Trgovci i poljoprivrednici najmanje cijenjeni

Novinari, slično kao i profesori, manje su priznate tj. cijenjene profesije u našem društvu. Nešto ih više cijene osobe u najmlađoj (15 do 24 godine) – i najstarijoj dobnoj skupini (preko 65 g.) – po 23 posto te oni u u Istri s Primorjem – 24 posto, ali i niža klasa – 31 posto. Trgovci i poljoprivrednici najmanje su cijenjene profesije. Trgovce ipak nešto više cijene žene, niža klasa i građani Istre i Primorja (oko 15 posto). Građani Dalmacije nešto više cijene poljoprivrednike (10 posto). Prema mišljenju građana, političari imaju najbolji ekonomski status. Poljoprivrednici, trgovci, profesori i nastavnici te novinari niže su rangirani kako po cijenjenosti tako i po ekonomskom statusu profesija. Profesori i nastavnici nešto se bolje procjenjuju prema ekonomskom statusu u Slavoniji i Sjevernoj Hrvatskoj (oko 80 posto), a znatno lošije u Zagrebu i okolici (55 posto). Ekonomski status novinara nešto se bolje procjenjuje u Dalmaciji (86 posto) i kod osoba više klase (100 posto).

Predodžba o vrlo visokoj korumpiranosti političara potvrđuje se i u ovom istraživanju, a slična je i u drugim zemljama. Slijedi pravnička struka i liječnici. Ekonomisti se procjenjuju korumpiranijim u Zagrebu (18 posto), novinari u Dalmaciji (33 posto), političari u Istri (87 posto), a liječnici u Dalmaciji (58 posto).


Komentari članka

Vezani članci

HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto

20.07.2026.

Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).

Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja

19.07.2026.

Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra

Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe

16.07.2026.

Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom

Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište

16.07.2026.

Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj

Kupujete nekretninu? Od 7. srpnja stižu nova pravila

08.07.2026.

Jedan od glavnih razloga pada transakcija su i nerealna očekivanja prodavatelja koji rabljene nekretnine uspoređuju s novogradnjom u susjedstvu.

Tag cloud

  1. 2886 članka imaju tag turizam
  2. 2728 članka imaju tag hrvatska
  3. 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1818 članka imaju tag svijet
  5. 1405 članka imaju tag ict
  6. 1582 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2009 članka imaju tag financije
  8. 544 članka imaju tag krediti
  9. 1665 članka imaju tag izvoz
  10. 1323 članka imaju tag trgovina
  11. 1360 članka imaju tag industrija
  12. 1263 članka imaju tag investicije
  13. 1086 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1089 članka imaju tag menadžment
  15. 702 članka imaju tag tehnologija
  16. 1185 članka imaju tag EU
  17. 876 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 695 članka imaju tag opg
  19. 463 članka imaju tag BDP
  20. 369 članka imaju tag kompanije
  21. 795 članka imaju tag maloprodaja
  22. 560 članka imaju tag poticaji
  23. 711 članka imaju tag marketing
  24. 409 članka imaju tag potpore
  25. 523 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 459 članka imaju tag start up
  27. 458 članka imaju tag koronavirus
  28. 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 541 članka imaju tag porezi
  30. 516 članka imaju tag eu fondovi
  31. 965 članka imaju tag kriza
  32. 496 članka imaju tag gospodarstvo
  33. 533 članka imaju tag obrazovanje
  34. 438 članka imaju tag osijek
  35. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  36. 515 članka imaju tag dzs
  37. 454 članka imaju tag energetika
  38. 419 članka imaju tag hnb
  39. 429 članka imaju tag vlada
  40. 347 članka imaju tag hgk