Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

16 Lis 2025

Koji su rizici rasta plaća? Povećanje minimalca donijet će val gašenja radnih mjesta

Izvor: www.glas-slavonije.hr · Autor: Dražen Katalinić  

Koji su rizici rasta plaća? Povećanje minimalca donijet će val gašenja radnih mjesta

lanirano povećanje minimalne brutoplaće s 970 na 1250 eura do 2028. velik broj članica HUP-a ocjenjuje rizičnim - oko polovina njih (48 posto) smatra da će ga teško izdržati, svaka šesta (16 posto) predviđa zatvaranje radnih mjesta, a tri četvrtine članica procjenjuje da u idućoj godini ne može izdržati nikakvo povećanje plaća ili tek ono do 5 posto, odnosno tik iznad inflacije, koja iznosi 4,2 posto na godišnjoj razini, navodi se u publikaciji Fokus tjedna glavnog ekonomista Hrvatske udruge poslodavaca Hrvoja Stojića.

Pritom svaka peta tvrtka (20 posto) iz prerađivačke industrije smatra da neće izdržati novo povećanje i da će zatvarati radna mjesta, a više od polovine smatra da će povećanje minimalca vrlo negativno utjecati na investicije.

Čak 81 posto tvrtki ne može u cijelosti prenijeti rast troška rada od 10 posto na cijene proizvoda ili usluga, u prerađivačkoj industriji njih 81 posto, a više od polovine uopće ih ne može prenijeti taj trošak, navodi se u publikaciji, što upućuje na pritisak na marže odnosno internalizaciju kroz smanjenje profitabilnosti, investicija i zapošljavanja.

- Brutoprofit hrvatskih tvrtki po zaposlenom upola je niži od prosjeka EU-a i oko četvrtinu niži od prosjeka zemalja srednje i istočne Europe i kroz dodatno relativno smanjenje (marži) nastavit će ograničavati ulaganja u modernizaciju i produktivnost rada - navodi Stojić.

Fiskalni "metadon"
Kad je riječ o budućem određivanju minimalne plaće, oko 70 posto tvrtki podržava automatsku indeksaciju minimalne plaće s kretanjem produktivnosti (40 posto), odnosno inflacije (29 posto), "što ukazuje na širok konsenzus kako sadašnji pristup administrativnog snažnog i naglog povećanja plaća nije održiv".

- Kao ključnu mjeru za ublažavanje negativnih učinaka rasta minimalne plaće, 75 posto tvrtki traži porezno rasterećenje rada, uključujući smanjenje doprinosa za javno zdravstvo, što potvrđuje da je ukupno opterećenje plaća u Hrvatskoj i dalje glavni strukturni problem konkurentnosti - poručuju iz HUP-a.

U HUP-u upozoravaju na pogoršanje poslovne klime treći kvartal zaredom na temelju pada HLIPO indeksa (Hendal-Liderov indeks poslovnog optimizma) za 4 postotna boda na godišnjoj razini, što jasno signalizira usporavanje ekonomije.

- Realni rast BDP-a u 2025. će se, prema našim procjenama, spustiti ispod 3 posto, nakon 3,8 posto u 2024. Slabiju dinamiku vidjeli smo već u prvoj polovini godine zbog usporavanja osobne potrošnje. Realni rast BDP-a iznosio bi samo oko 1,5 posto da nije snažnog doprinosa državne potrošnje uključujući javne investicije, što pokazuje veliku ovisnost o fiskalnom "metadonu" - upozorava Stojić.

(Ne)produktivnost
Pogoršanje ekonomske klime aktualizira HUP-ove teze kako ograničene cijene pojedinih prehrambenih proizvoda ugrožavaju domaću prehrambenu industriju. Naime, rast cijena inputa (sirovine, energenti, trošak rada) nije praćen kretanjem prodajnih cijena, što smanjuje profitabilnost lanca. Navode da je u posljednjih pet godina razlika između rasta cijena poljoprivrednog outputa i inputa u EU-u iznosila 6,6 postotnih bodova, što je trostruko više nego u Hrvatskoj. Unatoč višoj inflaciji hrane, produktivnost domaće poljoprivrede gotovo je 3,5 puta niža od njemačke, ističu u HUP-u i dodaju da bez isplativosti nema ulaganja ni rasta dodane vrijednosti.

- Proizvodimo tek 40 posto potreba za mlijekom, dok EU industrija proizvodi 16 posto više od potreba svojeg tržišta. Slični su pokazatelji i u proizvodnji drugih prehrambenih proizvoda. Apsurdno je da limitiranje cijena potiče uvoz jeftinije i manje kvalitetne hrane - napominju u HUP-u.

Zaključuju kako i zakonodavni okvir, uključujući Zakon o poljoprivrednom zemljištu, Zakon o poticanju ulaganja i Strateški plan ZPP-a, dodatno destimuliraju veće investicije.

HUP umjesto ograničavanja cijena predlaže snižavanje stope PDV-a na hranu na razinu usporedivu sa zemljama u okruženju i prema fiskalnim praksama članica EU-a. Takva bi mjera, kažu, ublažila udar na potrošače i podržala konkurentnost proizvođača. Pritom navode da prerađivači kave i čokolade dvije godine posluju pod pritiskom rekordnih cijena sirovina, a prodaja kave uz to je opterećena i posebnim porezom.


Komentari članka

Vezani članci

Znakovit početak lipnja: Brojni Nijemci, Talijani i Poljaci za kraći odmor biraju Hrvatsku

03.06.2026.

Ova turistička godina definitivno nije bez izazova, a osim geopolitičke situacije i inflacije, na ruku ne ide ni raspored blagdana koji su nešto ranije u odnosu na lani, kažu turistički djelatnici

Vrijednost nekretnina: Premium adresa nije najvažnija stvar na svijetu

27.05.2026.

Zagreb ostaje investicijsko središte, obala lifestyle odredište, a vrijednost se seli s prestižnih adresa na mikrolokacije

HUP upozorava da uvoz hrane snažno raste, a proizvodnja pada

22.05.2026.

Hrvatska proizvodi manje hrane nego prije ulaska u Europsku uniju (EU), produktivnost poljoprivrede je smanjena, a uvoz hrane snažno raste, upozorili su iz Hrvatske udruge poslodavaca (HUP) te poručili kako su produktivnost, investicije i upravljanje zeml

Panika u Vladi. Hoće li turistička sezona uspjeti spasiti proračun?

15.05.2026.

Vladajućima je bitno da ukupni promet u turizmu ne padne. Za dobit poduzeća manje ih je briga. Razlog je prilično jasan...

Izvoz u prva tri mjeseca veći za tri posto, a uvoz manji za 0,5 posto

11.05.2026.

Vrijednost hrvatskog robnog izvoza u prva tri mjeseca ove godine iznosila je 6,4 milijarde eura, što je tri posto više nego u istom mjesecu lani, a uvoz je pao za 0,5 posto, na 11 milijardi eura, prvi su podaci Državnog zavoda za statistiku (DZS) objavlje

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk