Poduzetnički portal · Članak
16 Stu 2023
Koliko je Hrvatska bogata u odnosu na ostatak EU i regiju? Pogledajte usporedbu
Izvor: www.index.hr · Autor: Branimir Perković
HRVATSKA spada među najsiromašnije države EU, pokazuju podaci o medijalnom dohotku po stanovniku korigiranom za razlike u cijenama među državama. Puno je bogatija od država koje su geografski blizu, ali nisu dio EU, kao što je Srbija, Crna Gora, Albanija i Sjeverna Makedonija.
Gledajući od 2010., neke zemlje su postale bogatije od Hrvatske jer im je medijalni dohodak brže rastao, ali su neke postale i siromašnije. Po tome se može pratiti uspješnost pojedinih zemalja u dostizanju standarda najbogatijih.
Kako se uspoređuje dohodak između država?
Medijalni dohodak po stanovniku predstavlja točno onaj iznos od kojega pola stanovnika neke države ima veći dohodak, a pola manji. Zbog razlike u cijenama i razlike u valutama, da bi se dobilo realno stanje, sve iznose treba korigirati za valutne i cjenovne razlike.
Tim postupkom se dobije standard kupovne moći (eng. purchasing power standard), koji predstavlja "valutu" koja isto vrijedi u svim državama. Tj. za jednu jedinicu standarda kupovne moći se u svim državama može kupiti ista količina dobara i usluga.
Dohodak u Hrvatskoj je među manjima u EU, a među većima u regiji
Hrvatska je 2022. imala medijalni dohodak po stanovniku izražen standardom kupovne moći (PPS) u iznosu od 12.277 jedinica. Unutar EU su gore bile Bugarska (9571 PPS), Slovačka (9826 PPS), Rumunjska (10.033 PPS), Mađarska (10.217 PPS), Grčka (10.841 PPS) i Portugal (12.266 PPS).
Od država koje nisu članice EU, a za koje postoje podaci, sve su dosta siromašnije. To su Srbija (6968 PPS), Crna Gora (6328 PPS), Turska (6210 PPS), Sjeverna Makedonija (5988 PPS) i Albanija (4385 PPS). Najnoviji podaci za Srbiju, Crnu Goru i Tursku su iz 2021., ali jedna godina ne čini bitnu razliku.
S druge strane Švicarska ima medijalni dohodak po stanovniku od 26.389 PPS, Norveška 27.893 PPS i Island 23.667 PPS. Navedeni podaci su iskazani u jedinicama standarda kupovne moći (PPS), teoretske valute koja izjednačava tečajeve među državama s različitim valutama i razlike u cijenama.
Stoga se može primjerice tvrditi da je medijalni dohodak u Hrvatskoj za više od 20 posto veći nego u Bugarskoj, Slovačkoj i Rumunjskoj. Također je oko 75 posto veći nego u Srbiji (podaci Srbije su za 2021.), i otprilike dvostruko veći nego u Crnoj Gori, Turskoj i Sj. Makedoniji.
Zapadna i Sjeverna Europa su najbogatije
Najveći medijalni dohodak unutar EU imaju Luksemburg (33.214 PPS), Nizozemska (25.427 PPS) i Austrija (25.229 PPS). U najvećem i najvažnijem nacionalnom gospodarstvu EU, Njemačkoj, medijalni dohodak iznosi 23.197 PPS, što je gotovo dvostruko veći dohodak od Hrvatske korigiran za tečaj (2022. je Hrvatska koristila kune) i razliku u cijenama.
Siromaštvo nije sudbina, samo početno stanje
Nerazvijenost je početno stanje u mnogim državama, ali nije neizbježno. Godišnja brzina rasta ekonomije ima itekako važan utjecaj na rast standarda njenih stanovnika u srednjem i dugom roku, što može biti prikazano preko medijalnog dohotka po standardu kupovne moći (eng. PPS) ili na neki drugi način.
Svaka pogreška u vođenju ekonomske politike, svako odbijanje reforme da bi se sačuvalo trenutno stanje, svaki pokušaj da se spasi ono što se dugoročno spasiti ne može i što predstavlja samo uteg nacionalnog gospodarstva, svaka propuštena godina u kojoj se moglo prekinuti s destruktivnim praksama a nije da bi se zaštitile razne interesne skupine, svako odbijanje investicija pod argumentom "Zaštitimo domaće!" itd. na kraju dođu na naplatu kroz relativno nazadovanje u odnosu na ostale države.
Litva, Latvija, Estonija i Poljska su pretekle Hrvatsku po pitanju medijalnog dohotka po stanovniku između 2010. i 2022., a samo je pitanje vremena kada će ju preteći Rumunjska. Nije Hrvatska najgora, Slovačka, Grčka i Portugal su imali još gori rezultat i pali su ispod Hrvatske.
Treba imati uvijek na umu da sadašnja pozicija po pitanju bogatstva nije osigurana, i da se kroz desetljeća situacija može korjenito promijeniti. Možda nekima to ne znači puno, jer su fokusirani na sadašnjost, ali ono što se sada događa odrazit će se na buduće generacije, kao i na buduće mirovine.
Komentari članka
Vezani članci
Nikad manje nezaposlenih u Hrvatskoj: sezona puni tržište rada
13.06.2026.Krajem svibnja ove godine u evidenciji Hrvatskoga zavoda za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 61.298 nezaposlenih što je 11.933 ili 16,3 posto manje nego u svibnju lani te najmanje otkako se vodi evidencija, pokazuju HZZ-ovi podaci objavljeni u sri
Mladi krumpir im je glavni fokus prihoda, cijena mu dostiže 2 eura po kilogramu
08.06.2026.Obitelj Rogera Lindroosa u Finskoj mladi krumpir uzgaja na 12 hektara, s prosječnim prinosom većim od 10 tona po hektaru. Danas su izvađeni iz zemlje, sutra su već u Helsinkiju
Znakovit početak lipnja: Brojni Nijemci, Talijani i Poljaci za kraći odmor biraju Hrvatsku
03.06.2026.Ova turistička godina definitivno nije bez izazova, a osim geopolitičke situacije i inflacije, na ruku ne ide ni raspored blagdana koji su nešto ranije u odnosu na lani, kažu turistički djelatnici
Novi stočarski div: Gradi se kompleks za 22 tisuće goveda i izvoz diljem svijeta
28.05.2026.Brazil ulaže velika sredstva u jačanje izvoza goveda, a u saveznoj državi Rio Grande do Sul gradi se golemi kompleks koji bi mogao postati jedna od najvažnijih svjetskih izvoznih platformi za živa grla. Projekt pod nazivom Fazenda Sentinela zamišljen je k
Vrijednost nekretnina: Premium adresa nije najvažnija stvar na svijetu
27.05.2026.Zagreb ostaje investicijsko središte, obala lifestyle odredište, a vrijednost se seli s prestižnih adresa na mikrolokacije
Tag cloud
- 2868 članka imaju tag turizam
- 1505 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 2715 članka imaju tag hrvatska
- 1814 članka imaju tag svijet
- 1399 članka imaju tag ict
- 1578 članka imaju tag poljoprivreda
- 2006 članka imaju tag financije
- 541 članka imaju tag krediti
- 1658 članka imaju tag izvoz
- 1320 članka imaju tag trgovina
- 1347 članka imaju tag industrija
- 1254 članka imaju tag investicije
- 1083 članka imaju tag zapošljavanje
- 1084 članka imaju tag menadžment
- 698 članka imaju tag tehnologija
- 1184 članka imaju tag EU
- 872 članka imaju tag poduzetništvo
- 692 članka imaju tag opg
- 462 članka imaju tag BDP
- 363 članka imaju tag kompanije
- 793 članka imaju tag maloprodaja
- 558 članka imaju tag poticaji
- 710 članka imaju tag marketing
- 408 članka imaju tag potpore
- 521 članka imaju tag hotelijerstvo
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 454 članka imaju tag start up
- 539 članka imaju tag porezi
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 965 članka imaju tag kriza
- 368 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 492 članka imaju tag gospodarstvo
- 531 članka imaju tag obrazovanje
- 437 članka imaju tag osijek
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 513 članka imaju tag dzs
- 453 članka imaju tag energetika
- 418 članka imaju tag hnb
- 429 članka imaju tag vlada
- 346 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
