Koliko treba novca za ozbiljnu kampanju? “Digitalni marketing prepolovio je troškove, ali je i inflacija učinila svoje”

Kampanja za predsjedničke izbore u punom je jeku. Svatko od osmero kandidata i kandidatkinja vodi je na svoj način i u skladu s financijskim mogućnostima političkih stranaka i donatora koji stoje iza njih.

Pritom su kandidati ograničeni strogim pravilima koja su propisana Zakonom o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma.

Na prošlim predsjedničkim izborima 2019. godine, natjecalo se 11 kandidata koji su na izbornu promidžbu ukupno potrošili nešto manje od tadašnjh 17 milijuna kuna (2,25 milijuna eura). Ukupno su uspjeli prikupiti 15,6 milijuna kuna (2,07 milijuna eura) – od donatora oko 5,1 milijun kuna (670.000 eura), od političkih stranaka koje su ih kandidirale 8,3 milijuna kuna (1,1 milijun eura) dok su vlastitog novca utrošili 2,2 milijuna kuna (oko 290.000 eura). Ukupni troškovi za promidžbu na društvenim mrežama iznosili su tada 1,4 milijuna kuna (oko 185.000 eura).

“S digitalnim marketingom niži troškovi kampanja”
Dozvoljeni trošak promidžbe za jedan izborni krug po kandidatu bio je 8 milijuna kuna (1,06 milijuna eura), odnosno 9,6 milijuna kuna (1,27 milijuna eura) za oba kruga. Tom iznosu bliža je bila kandidatkinja HDZ-a poražena u drugom krugu, Kolinda Grabar Kitarović, koja je za kampanju utrošila 9,57 milijuna kuna, a pobjednik tih izbora Zoran Milanović potrošio je ukupno 3,7 milijuna kuna ili blizu pola milijuna eura.

Hoće li otprilike tako biti i ovoga puta? Ili će kampanje biti jeftinije jer su u proteklh pet godina digitalni mediji i društvene mreže dodatno napredovali, a s njima i političari koji ih sve više i mudrije koriste. Komunikacijski stručnjak Krešimir Macan kaže da su s digitalnim marketingom pali troškovi kampanje.

“Ako pametno radite kampanju na društvenim mrežama, možete puno uštedjeti, čak i prepoloviti troškove, iako je još uvijek nemoguće zanemariti klasične medije. Pogotovo televiziju i radio, dok tisak više nije toliko ključan”, kaže.

Zbog inflacije kampanja skuplja oko 30 posto?
Macan, međutim, upozorava da usprkos tomu troškovi kampanje za ove predsjedničke izbore u konačnici možda i ne budu jeftiniji.

“Postoji nešto u čemu su troškovi sada još veći. To su promidžbeni materijali i kampanja na terenu – predizborni skupovi, najam dvorana i slično. Troškovi toga u međuvremenu su otišli gore. Od prošlih izbora naovamo zbog inflacije sve je poskupjelo otprilike 30 posto. Problem je, dakle, što se zakonom propisani limitirani iznosi nisu mijenjali, a troškovi su narasli pa kandidati zbog toga realno moraju ovoga puta potrošiti manje novca. Ono što se dobilo, odnosno uštedjelo na digitalnom marketingu, izgubilo se na inflaciji”, kaže Macan.

Kandidat ne smije potrošiti više od 1,06 milijuna eura
Prema Zakonu o financiranju političkih aktivnosti, izborne promidžbe i referenduma, predsjednički kandidati mogu financirati izbornu promidžbu iz vlastitih sredstava i donacija fizičkih i pravnih osoba.