Kongresni turizam - neiskorišteni zlatni rudnik!

U sklopu projekta podizanja kongresnih centara kao dijela turističke infrastrukture koja je u Hrvatskoj dosad bila zanemarena, Ministarstvo turizma planira gradnju tri poslovno-kongresna kompleksa u Splitu, Opatiji i Dubrovniku.

Iz tog velikog projekta zasad je ispao Zagreb koji se nije javio na natječaj Ministarstva turizma za sufinanciranje izrade potrebne dokumentacije. To je bilo neugodno iznenađenje s obzirom na to da gradski čelnici već dugo razrađuju ideju podizanja velikoga kongresnog centra u blizini hotela »Westin«.

Splitu, Opatiji i Dubrovniku već je isplaćeno po 500.000 kuna na temelju potpisanih ugovora s Ministarstvom. Hoće li pak budući kongresni centri biti u vlasništvu gradova ili će se primijeniti model javno-privatnog partnerstva, odlučit će jedinice lokalne samouprave. Pritom će morati poštovati natječajnu odredbu prema kojoj novi turističko-poslovni kompleksi trebaju biti dostupni svima koji su za njih zainteresirani, doznaje se u Ministarstvu.

Što se tiče Splita, projekt Ministarstva turizma dogodio se u zadnji trenutak. Još do prije nekoliko godina grad je bio rekorder po broju odbijenica za organiziranje velikih međunarodnih manifestacija jer nije imao ni primjerene hotele, a kamoli kongresne centre.

Uz otvaranje novih hotelskih kuća i obnovu postojećih poput »Lava« i »Marjana« kao perjanica kongresne industrije, splitski je turizam, nakon teških godina bez znatnijeg investicijskog ciklusa, učinio velik pomak prema dokidanju poimanja grada kao tranzicijskog središta u kojem se turisti zadržavaju tek da bi razgledali njegovu bogatu povijesnu i kulturnu baštinu. Da je tome tako, potvrđuju i ohrabrujući podaci iz splitske turističke zajednice prema kojima je ovogodišnji svibanj zabilježio 13 posto više noćenja nego lani, što je izravna posljedica drukčijeg promišljana razvoja splitskoga turizma koji se ne smije ograničiti samo na dva ljetna mjeseca. Ono što je počelo prije tri godine, a to je preobrazba Splita u vrhunsku turističku metropolu Jadrana, potaknulo je i investitore na ulaganje u turistički sektor čija će kruna biti velebni kongresni centar.

Ministar turizma Damir Bajs ističe da je Split postaje ozbiljan konkurent najpoznatijim turističkim odredištima u svijetu jer sada, osim već poznate gostoljubivosti stanovnika, povoljne klime i savršenog zemljopisnog položaja, dobiva i vrhunske hotele, a time i prigodu da se nametne kao najjači kongresni poslovni centar.

Komplimente je udijelio i potpredsjednik Uprave Hiltona Ulrich Widmer, koji je oduševljen neprocjenjivom kulturnom i prirodnom baštinom »na kojoj mu mogu pozavidjeti mnoge poznatije i razvikanije turističke destinacije«. Ipak, svi se slažu da Split ne smije živjeti samo od stare slave povijesnoga i kulturnog nasljeđa, jer turisti koji će se diviti 17 stoljeća starom gradu moraju negdje i odsjesti, kao što se i velika kongresna manifestacija ne može održati u hotelu bez primjerene dvorane. Split mora iskoristiti svoje potencijale za razvoj cjelogodišnjeg turizma te preuzeti ulogu domaćina najvećim svjetskim kongresima i poslovnim skupovima. To više što mu na ruku ide i dobra prometna povezanost s Europom, a to je pak jedan od uvjeta za razvoj vrhunske kongresne industrije. Gradnja kongresnog centra kapaciteta oko 1500 mjesta planirana je na lokaciji bivše vojarne u Dračevcu koju je Vlada prije nekoliko mjeseci darovala Splitu.

Dračevac i Babin kuk
Gradnja kongresnog centra u Splitu planira se na lokaciji bivše vojarne u Dračevcu. Dubrovnik je odlučio da se kongresni centar gradi u blizini hotelskog naselja Babin kuk, dok je Opatija najdalje odmakla, jer je još prije dva mjeseca počela pripremati natječaj za gradnju kompleksa.

»Obični« gost dnevno troši 55 eura, a »kongresni« oko 165!
Prema procjenama Svjetske turističke organizacije, udjel poslovnih ljudi koji putuju svijetom radi sastanaka ima znatan porast koji godišnje doseže i 10 posto te u prosjeku čini čak polovicu prihoda svjetskih hotela. »Industrija sastanaka« usto sudjeluje s udjelom od 20 posto u avionskom prometu te joj je godišnji prihod 300 milijardi eura. Hrvatska je 2007. godine imala 400.000 kongresnih gostiju, odnosno oko 2700 kongresa s registriranim noćenjima. U prvoj polovici 2008. godine zabilježen je porast broja kongresa od 8,5 posto. Istraživanje Instituta za turizam pokazalo je da »obični« gosti troše prosječno 55 eura dnevno. Istodobno naši stručnjaci tvrde da je potrošnja »kongresnoga« gosta i tri puta veća, što znači da svaki sudionik kongresa potroši na dan oko 165 eura. Zlatni rudnik, reklo bi se.