Kostrenčić: Bez bankarske potpore hrvatskim građevinarima otežan izvoz

Četvrti po redu Financijski forum HPB-a odmaknuo se od makro pogleda na krizu i okrenuo se realnom sektoru te grani gospodarstva pred kojom su najveći izazovi, a to je građevinarstvo.

Predstavnici građevinara i developera složili su se da za uspješno poslovanje čitavog sektora valja imati kvalitetnu podršku finacijske industrije, koja trenutno izostaje. Stoga su se govornici složili oko konstatacije da građevinarima slijedi faza konsolidacije. Uz ekonomista Antu Babića i predsjednika Uprave HPB-a Josipa Protege na forumu su osim novinara (Anja Šeparović i Ivan Pandžić) sudjelovali i predstavnici Ingre (Marijan Kostrenčić), Strabaga (Đuro Kovačev) i Trigranita (Juraj Sinanović).

Protega je kazao kako graditeljstvo ima značajan udio u BDP-u (u čitavoj jugoistočnoj Europi taj sektor zaslužan je za pet do deset posto godišnjeg društvenog proizvoda) te da su dvoznamenkaste stope rasta u zlatnim godinama između 2002. i 2006. bile uobičajene, dok se sada taj rast spustio na također visokih šest do sedam posto. - To je jako bitan segment naše ekonomije, a činjenica je da se veliki projekti u zemlji polako primiču kraju te tvrtke iz sektora moraju razmišljati na koji način mogu know-how stečen u Hrvatskoj izvesti na strano tržište - kazao je Protega naglasivši da se 30 posto kreditnog portfelja HPB-a odnosi upravo na različite građevinske projekte.

Juraj Sinanović iz Trigranita smatra da su developeri ovih dana suočeni sa dvostruko negativnim efektima. - S jedne strane se to očituje u otežanom financiranju o kojem mi ovisimo budući da se svaki naš projekt financira bankovnim kapitalom u iznosu od 60-70 posto. S druge strane tu je pravna i zakonska regulativa koja nam također otežava posao - naglasio je Sinanović dodavši kako su za svoj najveći hrvatski projekt - Arena centar, osigurali kompletna sredstva.

S njegovom tvrdnjom o nedostatku bankovnog kapitala složio se je i Marijan Kostrenčić iz Ingre, koji je kazao da osim HBOR-a u Hrvatskoj nema niti jedne institucije koja bi bila voljna financirati velike poslove u inozemstvu, što Ingri i ostalim tvrtkama iz branše otežava izvoznu poziciju.

- Imamo primjerice vrlo kvalitetan projekt u Rusiji za kojega već godinu dana ne možemo naći bankovni kapital - kazao je Kostrenčić izrazivši bojazan da bi bez kvalitetnog izvoznog praćenja građevina mogla doći u situaciju u kojoj je danas hrvatska brodogradnja.

- Građevina je za banke dobar biznis. Očekujem probleme kod stanogradnje, no za velike kvalitetno zamišljene projekte uvijek će se naći novca. Nažalost, u situaciji dok HPB još uvijek nije dokapitaliziran mi nemamo snage samostalno pratiti takva ulaganja - kazao je Protega.

Đuro Kovačev iz Strabaga rekao je kako će kriza biti veliko čistilište za manje građevinare, dok će veliki uspjeti opstati. Založio se i za nove projekte po modelu javno-privatnog partnerstva. Za završetak projekta Zagreb-Macelj već godinu i pol čekamo zeleno svjetlo od Vlade iako ne tražimo nikakve novce već samo produženje koncesije - zaključio je Kovačev.