"Kralj šećera" i novi vlasnik Dalmacijavina ulaže vlastiti novac i pokreće novi biznis u Hercegovini

Uz kompleks Grudske pivovare od sredine rujna pogon iz kojeg će se kilogram ulja i po 2000 eura izvoziti preko partnera iz Dubaija.

Zlatnu groznicu koja trese hercegovački kraj uskoro bi mogao zaliječiti – a možda i dodatno podgrijati – jedan od najjačih grudskih poduzetnika, “kralj šećera” i odnedavno vlasnik Dalmacijavina Marinko Zadro.

Sredinom rujna Zadro uz kompleks Grudske pivovare otvara jednu od najvećih destilerija za preradu smilja u Hercegovini, čime će se riješiti problem hiperprodukcije te aromatične mediteranske biljke, koje su, zbog prezasićenosti dosadašnjih destilerija, proteklih mjeseci tisuće kilograma ostale neprerađene i u kompostu.

Kvalitetu će dobro platiti

Zadro za Večernji list objašnjava kako će dnevno prerađivati oko 40 tona smilja, a misija mu je da od toga svi imaju koristi – i proizvođači, koji će ga morati brati kad je najbolje i za to biti adekvatno plaćeni – i njegova destilerija, bude li za vrhunsku kvalitetu postizala i 2000 eura po kilogramu ulja, za kojim je u svijetu posljednjih godina velika potražnja.

– Prvi put ću se baviti time. Zasad ne bih govorio koliko sam u taj biznis uložio, osim da sam uložio vlastite pare. U Hercegovini i šire ima više od stotinu mafijaša koji mešetare sa smiljem, a ja želim čistu situaciju i kvalitetu koju nitko neće platiti bolje od mene, a koja će preko mojih prijatelja iz Dubaija dalje u svijet – objašnjava Zadro, koji o svim detaljima vodi računa. Osim ljudi koji će se brinuti o plasmanu ulja, destileriju prate i laboratorij i energana. Nakon ljetošnjih drama s neotkupom, Hercegovci se nadaju da će otvaranjem Zadrine, a i nekih drugih destilerija, jesenska berba biti unosnija za tekuće zlato.

I stručnjak iz L’Occitanea

Optimizam ulijeva i nedavni dolazak Vicenta Dunatta, francuskog stručnjaka za razvoj proizvodnje i prerade smilja i konzultanta poznate kompanije L’Occitane, koja je prije pet godina u svijetu i pokrenula trend jače primjene smilja u kozmetici, nakon što je otkriveno da se u vrlo malom postotku ulja nalazi visoka koncentracija aktivnih tvari, koje su naročito dobrodošle u “anti aging” kozmetici.

Nakon toga u svijetu dolazi do buma potražnje. Hercegovina je s više od 200 ha pod smiljem vjerojatno “pregazila” i Korziku. Ulje se radi iz svježih cvjetova koji se prerađuju u manje od 24 sata od berbe pa su mnogi oprezni prilikom otkupa. Smilje od pamtivijeka zovu i “immortelle” – vječnim cvijećem koje ni branjem ne vene i ne mijenja boju. Za kilogram ulja (1,1 litru), koju otkupljivači plaćaju 1700-2000 eura, treba 650-800 kg cvjetova smilja, da bi se u konačnom proizvodu poput parfema, krema... ulje doziralo i u količinama manjim od jedne kapi, a plaćalo kao suho zlato.

– U Hercegovini, ali i u Dalmaciji i šire, trenutačno traje “utrka” za svakim kupcem u Europi, Aziji, Americi... Iz Uprave za neizravno oporezivanje BiH kažu kako je od 1. siječnja do 31. srpnja 2016. izvezeno eteričnog ulja u vrijednosti 4 milijuna KM (oko 2 mil. eura).