Kreće se s četiri projekta vrijedna pet milijardi kuna

Gradnja novog terminala Zračne luke Zagreb, trgovačkog centra Ikee u Rugvici, novog prometnog čvorišta na istočnom dijelu zagrebačke obilaznice, te mosta preko Save kod Svilaja, neki su od investicijskih projekata koji će se prvi početi realizirati, doznaje Vjesnik od izvora bliskog Vladi.

Premijerka Jadranka Kosor u četvrtak je najavila da će ovog tjedna predstaviti one projekte »koji će moći krenuti odmah«, kao i izmjene i dopune nekoliko zakona kojima će se omogućiti realizacija 30 investicijskih projekata od javnog interesa, predstavljenih javnosti u rujnu. Spomenuta četiri projekta vrijedna su oko pet milijardi kuna. U Vladinom katalogu investicijskih projekata nalazi se jedino novi terminal zagrebačke zračne luke, ali premijerka je još u rujnu spomenula da će se katalog dopunjavati. Kako bi napokon, nakon više od 15 godina čekanja, započela realizacija projekta gradnje novog terminala na Plesu, Vlada će raspisati javni natječaj za odabir strateškog partnera. Projekt se procjenjuje na 302 milijuna eura te osim novog terminala uključuje i prateće sadržaje kao što su stajanka za zrakoplove, parkiralište, kao i nova prilazna cesta od južne velikogoričke obilaznice do terminala, te uređenje okoliša. U Zračnoj luci Zagreb kažu da su interes za strateško partnerstvo pokazale uz ostale i zračne luke Frankfurt, München, Zürich, Istanbul i Houston. S novim putničkim terminalom, čiji se dovršetak planira za 2015. zagrebačka zračna luka postala bi najvažnija u regiji prema broju putnika. Lani ih je bilo 2,06 milijuna, a ubuduće bi se taj broj mogao višestruko povećati. Projekt gradnje Ikeina prodajnog centra pokraj naplatnih kućica u Ivanjoj Reci u općini Rugvici kraj Zagreba zapeo je na Zakonu o poljoprivrednom zemljištu, jer je Ustavni sud u srpnju 2010. pokrenuo postupak ocjene ustavnosti zakona i ujedno suspendirao članak 25. koji se tiče kriterija i cijene prenamjene poljoprivrednog zemljišta u građevinsko. Time je privremeno obustavljeno izvršenje svih pojedinačnih akata i radnji koje se poduzimaju na temelju tog članka. Iako je općina Rugvica u lipnju 2010. izmijenila prostorni plan i povećala građevinsko zemljište, Ikea još ne može platiti prenamjenu oko 28 hektara jer se ne zna iznos.

Vlada bi stoga ovog tjedna, kako doznajemo, Saboru trebala predložiti izmjene zakona o poljoprivrednom zemljištu i definirati jasne kriterije prenamjene poljoprivrednog u građevinsko zemljište. Kad Sabor usvoji izmijenjeni zakon, više ne bi trebalo biti prepreka za gradnju jedinog Ikeina prodajnog centra u ovom dijelu Europe, te bi Ikea mogla zatražiti lokacijsku dozvolu i početi projektiranje centra. Projekt je vrijedan oko 300 milijuna eura, a u planu je gradnja robne kuće na dva kata površine 140.000 četvornih metara, od kojih bi 34.000 bilo rezervirano za Ikeu, a ostalo za još 320 prodavaonica koje bi se iznajmile renomiranim svjetskim brendovima. Ikein centar imao bi i oko 6000 parkirališnih mjesta, a zapošljavao bi oko 2700 radnika. Očekuje se da će centru godišnje gravitirati 12,3 milijuna kupaca, odnosno 6,5 milijuna automobila, koji su sad prisiljeni odlaziti u Ikeine centre u Austriji i Italiji, gdje godišnje troše više od 60 milijuna eura godišnje. Renomirani švedski proizvođač namještaja na području bivše Jugoslavije namjerava otvoriti osam prodajnih centara, među kojima i u Splitu i Rijeci. Važan preduvjet da bi Ikein centar mogao biti dovršen do kraja 2012. je izmještanje naplatnih kućica kod Ivanje Reke i gradnja novog čvorišta s pristupnom cestom. Taj bi projekt stajao 26 milijuna eura, a Ikea je u pregovorima s Hrvatskim autocestama, kako doznajemo, pristala snositi veći dio troškova. Novo čvorište na istočnom dijelu zagrebačke obilaznice značilo bi i novu prometnu regulaciju na istočnom ulazu u metropolu. Važan prometni projekt koji će se uskoro početi realizirati je i most preko Save kod Svilaja, dužine 660 metara, na koridoru Vc. Hrvatska je u prosincu s BiH potpisala sporazum o gradnji mosta, kao i suvremenog graničnog prijelaza i pristupnih cesta s obje strane granice. Troškovi iznose oko 30 milijuna eura, a Hrvatska je već osigurala potrebna sredstva iz fondova Europske investicijske banke i Europske banke za obnovu i razvoj. Rok gradnje je kraj 2012., a izvođači radova odabrat će se na javnom natječaju. Tijekom 2011. očekuje se početak realizacije još nekih velikih projekata, posebno u sektoru energetike. Prvi od njih trebala bi biti podzemna hidroelektrana na rijeci Ombli kod Dubrovnika, za koju je HEP od EBRD-a dobio kredit od 130 milijuna eura. Javni natječaj najavljen je za drugo tromjesečje ove godine.

U Slavoniji željno iščekuju konačni početak radova na kanalu Dunav - Sava koji bi osim prometne imao i funkciju navodnjavanja, te bi za razvoj tog dijela Hrvatske trebao značiti kao autocesta za Dalmaciju. Taj stoljećima planirani projekt stajao bi oko 950 milijuna eura, a svi gradovi i općine na trasi kanala unijeli su ga u svoje prostorne planove.