Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

28 Ruj 2009

Kreću pregovori o Zakonu o radu

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Ivana Knežević  

Kreću pregovori o Zakonu o radu

Nakon tri mjeseca stanke, sindikati, poslodavci i Vlada konačno bi opet trebali početi pregovore vezane uz novi zakon o radu (ZOR), odnosno izmjene kojima bi se on uskladio s normama Europske unije. Iako su prvobitni rokovi već odavno premašeni, kako zbog nemogućnosti dogovora sindikata i poslodavaca, tako i zbog blokade hrvatskih pristupnih pregovora, priča o usklađenju radnog zakonodavstva ovih bi dana trebala dobiti nastavak. Naime, u utorak bi se novi prijedlog ZOR-a trebao naći na dnevnom redu sjednice Gospodarsko-socijalnog vijeća (GSV).

Pritom su velika očekivanja od same Vlade, točnije Ministarstva gospodarstva, rada i poduzetništva, budući da sindikati i poslodavci u dosadašnjim pregovorima nisi uspjeli pronaći zajednički jezik. Prema ranijim dogovorima, novi je ZOR trebao biti usvojen do 15. prosinca prošle godine, kako bi se početkom 2009. zatvorilo pregovaračko poglavlje 19 vezano uz socijalnu politiku i zapošljavanje. Inače, za zatvaranje pregovora s EU-om u tom poglavlju preostalo je još samo usklađenje Zakona o radu. Kako bi što lakše došlo do dogovora, odlučeno je da izmjene Zakona idu u dvije faze. Prva bi bila vezana isključivo na usklađenje s normama EU-a, a u drugoj bi se cjelovitije mijenjao Zakon.

Najvažnije izmjene ZOR-a odnose se na trajanje godišnjeg odmora koji je dosad u Hrvatskoj trajao najmanje 18 radnih dana. U zemljama Unije je, pak, propisan u tjednima i traje najmanje četiri tjedna, odnosno najmanje 20 ili 24 dana, ovisno o tome radi li radnik pet ili šest dana u tjednu. Također, radni tjedan bit će ograničen na 40 sati, odnosno najviše 48 sati, pri čemu se osam sati odnosi na prekovremeni rad. Uz to, trebao bi se definirati noćni i smjenski rad te noćni i smjenski radnik. Ukinula bi se i zabrana rada žena noću u industriji te odredbe prema kojima žena ne smije obavljati teške fizičke poslove, radove pod zemljom ili pod vodom.

Hrvatska je u velikoj mjeri svoje zakonodavstvo na području socijalne politike i zapošljavanja već prilagodila europskim standardima, budući da je prošle godine donijeto nekoliko zakonskih izmjena, među kojima i Zakon o posredovanju u zapošljavanju i pravima za vrijeme nezaposlenosti. Tim se izmjenama, primjerice, izjednačavaju prava osoba koje rade u nepunom radnom vremenu s onima koji rade puno radno vrijeme, a izjednačavaju se i prava državljana zemalja Europske unije i članova njihovih obitelji s pravima hrvatskih državljana. Ujedno, Zakon je usklađen i s Memorandumom o politici zapošljavanja koji je Vlada sklopila s Europskom komisijom. To se osobito odnosi na aktivnu politiku zapošljavanja i prepoznavanja prioriteta.

Uveden je i novi sustav naknada za nezaposlene koje su time dobile značajke sustava socijalnog osiguranja, a njime se želi motivirati nezaposlene za aktivno traženje posla te za prihvaćanje i povremenih poslova. Tako se visina naknada veže uz prethodnu plaću nezaposlene osobe, i to u određenim postocima za različite periode primanja naknade. Za prvih 90 dana naknada iznosi 70 posto plaće, do najviše 70 posto prosječne plaće u zemlji, i to iz prethodne godine. Za preostalo vrijeme primanja naknada iznosi 50 posto plaće, do najviše 50 posto prosječne plaće.

Najviše prijepora u vezi s radnim vremenom
Sindikati i poslodavci od početka se nisu mogli dogovoriti o tumačenju direktiva, odnosno što se sve u Zakonu treba mijenjati vezano uz prilagodbu EU. Najviše prijepora između sindikata i poslodavaca bilo je pri tom o pitanjima vezanim uz radno vrijeme, točnije tjedni raspored, preraspodjelu radnog vremena te proširenje kolektivnih ugovora. Među prigovorima sindikata bio je i broj ugovora na određeno vrijeme, budući da su istaknuli podatak kako je čak 84 posto sklopljenih ugovora o radu upravo na određeno vrijeme. Poslodavci su, pak, u svojim prigovorima, među ostalim, navodili kompliciranu proceduru prilikom otpuštanja radnika te pitanje plaćene dnevne stanke.


Komentari članka

Vezani članci

Objavljena lista najpoželjnijih poslodavaca u Hrvatskoj

13.02.2026.

Najpoželjniji poslodavac za 2025. u Hrvatskoj je dm-drogeria markt koja je tu titulu osvojila 16. godinu za redom, izvijestili su u četvrtak iz tvrtke Alma Career Croatia, poznate po brendu MojPosao.

Od 9 do 5: Kako je nastalo osmosatno radno vrijeme

20.01.2026.

Jeste li se zapitali zašto - i otkad – radimo osam sati dnevno i kada je formula “od 9 do 5” postala standard? Radno vrijeme od 8 sati dnevno i 5 dana u tjednu rezultat je dugog povijesnog procesa koji se odvijao paralelno u različitim dijelovima svijeta,

Ljetovanje luksuz za trećinu Hrvata, a neki za more štede godinama

31.07.2025.

Svaki četvrti građanin Europske unije ne može si priuštiti tjedan dana ljetovanja, pokazuju najnoviji podaci Eurostata. Postotak stanovnika koji si ne mogu priuštiti odmor izvan svoga doma najveći je u Rumunjskoj i zemljama Sredozemlja, dok si ga najlakše

Koje sve potpore poslodavci mogu dobiti od države?

27.01.2025.

Kao poslodavac ste svjesni da imate puno davanja i obveza, no sigurno ste čuli da možete ostvariti pravo i na neke državne potpore te mjere za poticanje zapošljavanja kada vam, pod određenim uvjetima, država sufinancira neke troškove. Koje troškove i kak

Rade li danas ljudi češće na pola radnog vremena nego prije pandemije?

02.09.2024.

SVE MANJE ljudi radi na puno radno vrijeme ako je suditi prema brojnim ekonomskim analitičarima. Posebno je trend rasta broja ljudi koji rade samo dio radnog vremena narastao nakon pandemije, a smatra se da je za to zaslužan sve veći broj onih koji rade u

Tag cloud

  1. 2865 članka imaju tag turizam
  2. 1503 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  3. 2714 članka imaju tag hrvatska
  4. 1813 članka imaju tag svijet
  5. 1399 članka imaju tag ict
  6. 2006 članka imaju tag financije
  7. 1573 članka imaju tag poljoprivreda
  8. 541 članka imaju tag krediti
  9. 1658 članka imaju tag izvoz
  10. 1320 članka imaju tag trgovina
  11. 1346 članka imaju tag industrija
  12. 1252 članka imaju tag investicije
  13. 1081 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1081 članka imaju tag menadžment
  15. 696 članka imaju tag tehnologija
  16. 1184 članka imaju tag EU
  17. 871 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 691 članka imaju tag opg
  19. 462 članka imaju tag BDP
  20. 362 članka imaju tag kompanije
  21. 793 članka imaju tag maloprodaja
  22. 556 članka imaju tag poticaji
  23. 710 članka imaju tag marketing
  24. 408 članka imaju tag potpore
  25. 520 članka imaju tag hotelijerstvo
  26. 458 članka imaju tag koronavirus
  27. 453 članka imaju tag start up
  28. 516 članka imaju tag eu fondovi
  29. 539 članka imaju tag porezi
  30. 965 članka imaju tag kriza
  31. 492 članka imaju tag gospodarstvo
  32. 365 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  33. 437 članka imaju tag osijek
  34. 498 članka imaju tag prehrambena industrija
  35. 529 članka imaju tag obrazovanje
  36. 513 članka imaju tag dzs
  37. 453 članka imaju tag energetika
  38. 429 članka imaju tag vlada
  39. 418 članka imaju tag hnb
  40. 346 članka imaju tag hgk