Kreditne unije moći će obavljati platni promet

Izmjenom Zakona o kreditnim unijama, koju je prošli tjedan predložila Vlada, kreditne unije moći će obavljati platni promet za svoje članove ako za tu djelatnost dobiju odobrenje Hrvatske narodne banke. Osim toga, moći će primati i novčane depozite od sindikata, obrtničkih komora te bespovratna sredstva iz inozemstva. Tom ovlasti Vlada nastoji potaknuti kreditne unije da kroz mikrokreditiranje potaknu djelatnost svojih članova – obrtnika, poljoprivrednika, fizičkih osoba koje obavljaju samostalnu djelatnost i drugih koji po zakonu mogu biti članovi kreditne unije. Nove ovlasti kreditnih unija omogućio je novi Zakon o platnom prometu. Po starom zakonu platni promet mogli su obavljati samo HNB i Hrvatska pošta. Nadzor nad radom kreditnih unija obavlja Hrvatska narodna banka. HNB daje odobrenje za članove uprave, propisuje tzv. kontni plan i nadzire njihove financijske izvještaje, te provodi druge nadzorne mjere.

Novi rok za legalizacije
U konačnom prijedlogu zakona o legalizaciji bespravnih građevina, Vlada je izmijenila rok do kojeg će se provoditi postupci legalizacije. U prvoj verziji zakona bio je to studeni 2009. godine, no prema riječima ministra graditeljstva Branka Bačića, u međuvremenu je dovršena nova digitalna ortofoto karta Hrvatske. Stoga će u postupak legalizacije moći ući svi nelegalni objekti izgrađeni do 21. lipnja 2011. godine. Prema konačnom prijedlogu, jedna polovina iznosa prikupljenog naknadom za legalizaciju pripast će državnom proračunu, dok će druga ići jedinici lokalne samouprave na kojoj se nalazi građevina. Taj će novac lokalna samouprava trošiti na poboljšanje infrastrukture u nelegalnim naseljima. Trećina novca koja ode u državni proračun iskoristit će se za izradu katastra nekretnina i povećanje energetske učinkovitosti zgrada.

Prihvaćen je i konačni prijedlog zakona o prostornom uređenju i gradnji. Ministar Bačić odbacio je prigovore da se tim zakonom potiče "apartmanizacija obale". "Etažiranje apartmana u turističkim zonama omogućit će bolje upravljanje tim objektima i poticaj investitorima. No turističke zone neće se proširivati i sustav će biti očuvan", rekao je Bačić.

Odštete strancima
U skladu s ranijom odlukom Ustavnog suda, Vlada je propisala da pravo na naknadu za imovinu oduzetu u jugoslavenskom razdoblju imaju i strani državljani. Prema podacima iz Ministarstva pravosuđa, zaprimljeno je 4122 zahtjeva stranih državljana za povrat imovine. Za ispunjavanje tih zahtjeva država će morati osigurati oko 750 milijuna kuna, od toga oko 145 milijuna kuna u novcu i oko 600 milijuna kuna u obveznicama Republike Hrvatske. Zahtjev za odštetu strani će državljani moći podnijeti najkasnije godinu dana od stupanja tog zakona na snagu.