Poduzetnički portal · Članak
31 Sij 2011
Kreditni impuls – pokazatelj oporavka Hrvatske i eurozone
Izvor: www.poslovni.hr · Autor: pd
Oporavak hrvatskog gospodarstva još nije vidljiv, dok je eurozoni već uvelike prisutan, a analizirajući utjecaj kreditnog impulsa na takva kretanja analitičari PBZ-a napominju da u novonastalim uvjetima nižeg priljeva kredita stope rasta iz prethodnog razdoblja neće biti moguće ponoviti bez promjene ekonomskog modela. U Hrvatskoj je tek u trećem tromjesečju zabilježen pozitivan rast BDP-a od niskih 0,2 posto na godišnjoj razini, dok BDP eurozone (desezoniran) raste na godišnjoj razini već tri tromjesečja zaredom (na kvartalnoj razini već pet tromjesečja). Također, domaća potražnja u eurozoni već dva uzastopna tromjesečja bilježi realan rast na godišnjoj razini, a u Hrvatskoj je još uvijek u padu, navodi se u najnovijem izdanju publikacije PBZ Tjedne analize.
Unatoč pozitivnim stopama rasta kredita poduzećima i građanima u Hrvatskoj, naspram negativnih stopa kredita poduzećima i pozitivnih stopa kredita građanima u eurozoni, oporavak gospodarstva u Hrvatskoj još nije vidljiv, a u eurozoni je već uvelike prisutan. U analizi kreditnog impulsa - pokazatelja oporavka Hrvatske i eurozone, PBZ analitičari odgovaraju na pitanje kako to objasniti, posebice s obzirom da su i stope rasta ukupnih kredita privatnom nebankovnom sektoru u Hrvatskoj značajno više nego u eurozoni. Naime, krajem studenoga 2010. u Hrvatskoj su bili veći za 6,3 posto na godišnjoj razini, a u eurozoni 2,9 posto.
Postavljajući pitanje radi li se u slučaju eurozone o oporavku bez rasta kredita, tzv. "čudu feniksa", analiza navodi kako se rješenje ove zagonetke nalazi u konceptu kreditnog impulsa čiji autori tvrde da je pristup kojim se tok ekonomske aktivnosti povezuje s promjenama stanja kredita pogrešan i da je umjesto stanja potrebno razmatrati promjene priljeva kredita. Autori dokazuju da je nakon financijskih kriza oporavak domaće potražnje snažno povezan upravo s oporavkom priljeva kredita, čak i u slučajevima kada nije vidljiva veza s kretanjima stanja kredita. Time se objašnjava zašto nominalne stope rasta kredita banaka u Hrvatskoj i eurozoni ne daju pravu sliku utjecaja kreditne aktivnosti na gospodarstvo, odnosno na kretanje domaće potražnje.
Uz to, napominje, u slučaju Hrvatske potrebno je također uzeti u obzir da je na rast gospodarstva u prethodnom razdoblju iznimno velik utjecaj imalo direktno inozemno zaduživanje poduzeća i građana, priljev kojega je znao premašiti priljev kredita od domaćih banaka, kao i da je kod kretanja kredita u 2010. prisutan snažan učinak jačanja švicarskog franka na visinu portfelja kredita građanima. Kada se ova dva faktora uključe u izračun, vidljivo je da je međugodišnja stopa rasta sveukupnih kredita poduzećima i građanima (domaćih i inozemnih) bitno niža te krajem rujna iznosi manje od 1 posto, umjesto 4,7 posto koliko iznosi nominalan rast kredita domaćih banaka.
Iako je impuls u Hrvatskoj pozitivan u drugom i trećem kvartalu prošle godine, što pokazuje da se priljev kredita oporavlja, ostvarivanje visokih razina kao u razdoblju od 2005. do 2007. godine na sadašnjim razinama zaduženosti i strukture gospodarstva nije moguće ponoviti, ističe se u analizi koju potpisuje analitičarka Ana Lokin. Dodaje se da je domaća potražnja i u trećem lanjskom tromjesečju još uvijek u minusu pa njen stvarni oporavak, ako se trend rasta priljeva kredita nastavi ovim tempom, kreće tek od prvog kvartala 2011. No, i dalje se mogu očekivati stope neusporedivo niže od onih iz 'zlatnih godina', kada je rast poticao priljev kredita privatnom sektoru od domaćih banaka i inozemnih izvora. Kreditni impuls daje još jednu potvrdu već poznate teze da u novonastalim uvjetima nižeg priljeva kredita, posebno inozemnih (izvora potrošnje i investicija), a bez promjene ekonomskog modela, stope rasta iz prethodnog razdoblja neće biti moguće ponoviti, zaključuje se u analizi.
Komentari članka
Vezani članci
HNB: Rast hrvatskog gospodarstva u drugom kvartalu mogao bi usporiti na 1,6 posto
20.07.2026.Realni rast hrvatskog gospodarstva u drugom tromjesečju mogao bi usporiti na 1,6 posto na godišnjoj razini, dok bi rast na tromjesečnoj razini mogao iznositi 0,3 posto, procjena je Hrvatske narodne banke (HNB).
Hrvatska je europski rekorder po sezonalnosti: U srpnju i kolovozu ostvaruje se više od polovice svih godišnjih noćenja
19.07.2026.Iako je jačanje cjelogodišnjeg poslovanja jedan od najvažnijih ciljeva razvoja našeg turizma, Hrvatska u Europi drži neslavno prvo mjesto upravo po - sezonalnosti. Naime, novi podatci Eurostata pokazuju kako je u 2025. sezonalnost bila najnaglašenija upra
Kako do dijela od 47 milijuna eura, dosad najpovoljnijeg izvora financiranja za poljoprivrednike?
19.07.2026.Najavljene zajmove i kredite s kapitalnim rabatom odnosno onih s otpisom dijela glavnice, ukupne vrijednosti 47 milijuna eura, komentirala je za Agroklub Ana-Marija Špicnagel, konzultantica s gotovo 15 godina iskustva u pripremi i provedbi EU projekata u
Hrvatska ima najbolje ocjene na Mediteranu, a gosti bježe
16.07.2026.Analiza 1,6 milijuna recenzija otkriva da kruna počiva na blagim domaćim ocjenama, dok raste nezadovoljstvo cijenama i uslugom
Europljani i dalje Hrvatsku biraju zbog - sunca i mora, sedmo smo najpoželjnije odredište
16.07.2026.Hrvatska je ovoga ljeta i jeseni sedmo najpoželjnije odredište europskih turista, a domaćem turističkom sektor važnim Austrijancima i Poljacima je u top-odredištima. U regiji Južna i Sredozemna Europa Hrvatsku namjerava posjetiti tri od pet Europljana koj
Tag cloud
- 2886 članka imaju tag turizam
- 2728 članka imaju tag hrvatska
- 1514 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
- 1818 članka imaju tag svijet
- 1405 članka imaju tag ict
- 1582 članka imaju tag poljoprivreda
- 2009 članka imaju tag financije
- 544 članka imaju tag krediti
- 1665 članka imaju tag izvoz
- 1323 članka imaju tag trgovina
- 1360 članka imaju tag industrija
- 1263 članka imaju tag investicije
- 1086 članka imaju tag zapošljavanje
- 1089 članka imaju tag menadžment
- 702 članka imaju tag tehnologija
- 1185 članka imaju tag EU
- 876 članka imaju tag poduzetništvo
- 695 članka imaju tag opg
- 463 članka imaju tag BDP
- 369 članka imaju tag kompanije
- 795 članka imaju tag maloprodaja
- 560 članka imaju tag poticaji
- 711 članka imaju tag marketing
- 409 članka imaju tag potpore
- 523 članka imaju tag hotelijerstvo
- 459 članka imaju tag start up
- 458 članka imaju tag koronavirus
- 373 članka imaju tag žensko poduzetništvo
- 541 članka imaju tag porezi
- 516 članka imaju tag eu fondovi
- 965 članka imaju tag kriza
- 496 članka imaju tag gospodarstvo
- 533 članka imaju tag obrazovanje
- 438 članka imaju tag osijek
- 498 članka imaju tag prehrambena industrija
- 515 članka imaju tag dzs
- 454 članka imaju tag energetika
- 419 članka imaju tag hnb
- 429 članka imaju tag vlada
- 347 članka imaju tag hgk
Tečajna lista
| Valuta | Kupovni | Srednji | Prodajni |
|---|---|---|---|
| EUR | 7,50 | 7,53 | 7,55 |
| USD | 7,23 | 7,25 | 7,28 |
| GBP | 8,81 | 8,84 | 8,86 |
| CHF | 7,23 | 7,25 | 7,27 |
| CAD | 5,56 | 5,57 | 5,59 |
Dionice
Rast Pad Promet| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| DDJH-R-A | 51,00 | +2,27 |
| HUPZ-R-A | 1.087,99 | +1,86 |
| JDPL-R-A | 78,98 | +1,69 |
| DLKV-R-A | 125,50 | +1,13 |
| LKRI-R-A | 100,05 | +1,09 |
| Ticker | Zadnja | Promjena |
|---|---|---|
| TNPL-R-A | 638,00 | -7,38 |
| ISTT-R-A | 184,99 | -4,64 |
| ZVZD-R-A | 2.600,00 | -3,70 |
| BLJE-R-A | 84,10 | -3,69 |
| LANO-R-A | 9,01 | -3,33 |
| Ticker | Zadnja | Promet |
|---|---|---|
| INA-R-A | 3.800,00 | 1.121,33 |
| ADRS-P-A | 213,50 | 1.067,50 |
| HT-R-A | 241,99 | 407,22 |
| ADPL-R-A | 99,85 | 225,82 |
| IGH-R-A | 740,00 | 97,14 |
