Kriza usporila plaćanje i u EU-u

Unatoč financijskoj krizi javni je sektor ubrzao plaćanje obveza za šest posto ili četiri dana, i to sve u godini u kojoj je tek začet gospodarski oporavak. Brojka se odnosi na prosjek u EU-u. S druge strane, količina neplaćenih pa otpisanih dugovanja dosegnula je 2,6 posto – što znači da se na razini Europe godišnje otpiše oko 300 milijardi eura, a to je ekvivalent nacionalnog duga Grčke, zemlje koja je eurozonu dovela do ruba sloma. Ovo su podaci iz svježe, redovne analize Intrum Justitije, švedske tvrtke specijalizirane za pružanje financijskih usluga s ciljem poboljšavanja dugoročne profitabilnosti klijenata. U ovoj godini prikrivena dugovanja u recesiji ugrožavaju oporavak i rast u Europi, ističe predsjednik te tvrtke Lars Wollung. Šveđani svake godine anketiraju preko 6000 tvrtki svih veličina u 25 europskih zemalja.

Europske su tvrtke iz recesije izvukle određene pouke, primjerice u vođenju kredita, iako se mahom žale da ih je teško dobiti čak i za održavanje postojećeg ritma poslovanja. Općenito, plaća se ipak brže, rok između slanja računa i plaćanja za godinu dana skraćen je za dan, na 19 dana, ali su tvrtke još uvijek sporovozne kada reagiraju na neisplaćena dugovanja. Naime, 65 posto tvrtki, bez obzira na veličinu, prosječno čeka 85 dana prije nego što angažira neki servis za naplatu dugovanja. Granica od 90 dana smatra se psihološkom granicom nakon koje dug ima sve izglede za otpisivanje. Riječ je o europskim prosjecima, podijeljeno na zemlje. U Finskoj ali i u Estoniji praksa je čekati ne dulje od tri tjedna za plaćanje obveza, što je obrazac poslovnog ponašanja na europskom sjeveru.

Sve brže isplate
Najsporiji je europski jug - u Italiji je normalan prosjek čekanja na isplatu oko tri mjeseca, što je najgori kontinentalni rezultat naveden u analizi. Južnoeuropska nonšalancija u odgađanju plaćanja od stotinjak dana vrijedi i na Cipru, u Portugalu, Španjolskoj i Grčkoj. Vrijedan je pažnje podatak da svi zaista brže plaćaju – zahvaljujući i Direktivi o isplatama sa sve striktnijim uvjetima – te je prosječan rok plaćanja kod pojedinaca 39 dana, tvrtki 55, a javnog sektora (s proračunima unaprijed isparceliranim za sve intervencije!) nedopustivo visokih 63 dana. Po zemljama, prakse i običaji su različiti. Austrijanci, primjerice, ističu da su razlog kašnjenjima u isplatama financijski problemi klijenata mada je nejasno zašto se vrijeme plaćanja obveza javnog sektora za godinu produljilo za tri dana, dok su građani postali hitriji skrativši vrijeme od primanja do plaćanja računa sa 24 na 19 dana. U Češkoj duboka ekonomska kriza nije osjetnije promijenila solidne rokove plaćanja obveza građana, tvrtki i javne uprave, ali je na 3,1 posto povisila iznos otpisanih potraživanja. Zabrinjavajuće je što se u poslovnim krugovima očekuje pogoršanje stanja, a pesimistične su i prognoze tamošnjih ekonomista o razmjerima oporavka.

Iako spada u klub korektnih platiša sa sjevera Europe, Estonija je zbog krize doživjela porast otpisanih potraživanja (sa 2,9 na 3,3 posto, što se smatra velikim skokom) koji je opet odraz ozbiljne situacije sa 15-postotnom nezaposlenošću. Nakon prošle godine s najgorim padom BDP-a u 60 godina - 3,1 posto - francuska poslovna zajednica očekuje bolje dane. Glavnim razlogom zakašnjenja u isplatama smatraju se financijske teškoće i za njih uglavnom ima razumijevanja iako su otpisana potraživanja došla do 2,2 posto sveukupnih obaveza. Kriza je dobro uzdrmala Njemačku, postotak otpisanih dugovanja za godinu je dana sa 2,1 posto narastao na 2,6 posto, praćen 11-postotnim porastom stečajeva.

Italija: kašnjenje je stil života
No, njemačke javne vlasti svoje će račune isplaćivati i dalje u roku od 25 dana, jednako kao i tvrtke, dok će građani obveze ispunjavati za 15 dana – ili pet dana dulje nego lani. U Grčkoj, zemlji koja je došla na tapetu zbog nesolidnog gospodarenja, loši običaji teško umiru - vrijeme između slanja računa i isplate prosječno konzumira 155 dana za organe državne uprave, 105 za tvrtke i 60 za građane, a to je opet pet dana bolje nego lani! Računa se da će se iznos otpisanih potraživanja povećati na tri posto. Mađarsku je ozbiljno pogodila gospodarska kriza, a teška vremena potvrđuje i procjena da se sve obveze plaćaju ne za uobičajenih 30 nego za 90 dana. U Italiji je kašnjenje stil života, svi se računi plaćaju nakon 60 dana, a javni je sektor naglašeno sporovozan produživši lanjskih 52 (relativno podnošljivo!) na današnjih 86 dana. I tvrtke ove godine plaćaju račune devet dana kasnije nego lani.

Više otpisa - zbog više stečajeva
Razlog porasta otpisanih potraživanja na 2,6 posto svih isplata je u povećanom broju stečajeva kao popratnoj pojavi ekonomske krize. Europska je komisija procijenila da će u ovoj godini oko 200.000 tvrtki svih veličina biti proglašeno nelikvidnima, a to je 18-postotni porast s lanjskih 169.000. Najteže je naravno malim i srednjim tvrtkama - unatoč zaklinjanju političara i banaka da će im biti na usluzi kako bi pregrmjele teška ekonomska vremena, preko polovine (52 posto) malih i srednjih poduzeća u Europi ističe da im je glavni uzrok poteškoća u poslovanju osjetno otežan pristup novcu. Utjehe radi, u SAD-u je lani broj stečajeva narastao za 32 posto, sa 1,4 milijuna zahtjeva za pokretanjem stečajnog postupka.