Krizni porez neće plaćati 1,4 milijuna građana

Sve mirovine, plaće i ostala primanja između 3000 i 6000 kuna od kolovoza će se oporezivati s dva posto, takozvanog, kriznog poreza, dok će se primanja iznad 6000 kuna oporezivati s četiri posto. Prijedlog je to Zakona o posebnom porezu na plaće, mirovine i druga primanja, koji će se primjenjivati do kraja 2010., i kojim bi se u državnu blagajnu do kraja godine trebalo sliti dodatnih 755 milijuna kuna a iduće godine 1,1 milijarda kuna.

Državni tajnik u Ministarstvu financija Ivica Mladineo u utorak je u Saboru kazao da se ovim porezom ne bi oporezivalo 1.420.000 plaća i mirovina od ukupno 2.670.000.
»Od 1,6 milijuna plaća, njih 570.000 se ne bi oporezivalo, dok bi se stopom od dva posto oporezivalo 720.000 plaća a onom od četiri posto 310.000«, kazao je Mladineo i nastavio da se i svega 34.000 mirovina oporezivalo sa četiri posto a s dva posto 190.000. U 70.845 mirovina ne bi se zadiralo. Pojasnio je da se zbog preljevanja svjetske financijske krize gospodarski rast u Hrvatskoj smanjio za 6,7 posto u prvom tromjesječu ove godine. Nastavio je da se smanjila potrošnja, industrijska proizvodnja, graditeljstvo te vanjskotrgovinska robna razmjena.

»Pokazala se potreba za ostvarivanjem ušteda gdje je to god moguće, uključujući plaće a i mirovinsko osiguranje«, kazao je Mladineo. Boris Kunst (HDZ) je ocijenio da se mirovine i plaće oporezuju po načelu pravednosti i razmjernosti jer će oni s višim primanjima plaćati više od ostalih ali je predložio da bi se tim porezom trebalo dohvatiti i iznajmljivače nekretnina, prihode sportaša, dividende te otpremine.

»Kad bi sve ove kategorije sudjelovale u plaćanju ovog posebnog poreza na prihode, tada bi sigurno još više ostvarili prihoda u državni proračun«, zaključio je Kunst. Ipak je podsjetio da su u šest godina porasla socijalna prava, da su prosječne mirovine porasle za 50 posto, odnosno sa 1500 na 2200 kuna, da su minimalna plaće porasle za 60 posto (sa 1800 kuna na 2812 kuna bruto). Porasle su i prosječne plaće i to za 40 posto. Silvano Hrelja (HSU) neistinitim je ocijenio Kunstove tvrdnje o porastu mirovina jer je porast bruto iznosa na mirovine bio, zapravo, odraz toga što je u šest godina broj umirovljenika porastao za 200.000. Ovakav prijedlog oporezivanja prihoda izazvao je salvu kritika oporbe a SDP ga je nazvao »haračem na sirotinju«.

Željka Antunović (SDP) ocijenila je njime najviše biti pogođene obitelji s više djece. »Zna li predsjednica Vlade, koja zagovara obitelj i brigu obitelji sa više djece, da će ovaj porez više plaćati obitelji s više djece jer načelo rasterećenja i poreznih olakšica za obitelji s puno djece u oporezivanju dohotka ruši ovim zakonom«, upitalaa je Antunović i ovu mjeru nazvala vatrogasnom kao i sam rebalans u kom nema sustavne strategije izlaska iz krize. Upozorila je i da će se porez dodatno smanjiti opću potrošnju, a samim time i porarčunske prihode.

I Damir Kajin (IDS) je protiv ovakvog oporezivanja podsječajući na preglomazan državni aparat u kojem se od 2003. do 2006. zaposlilo dodatnih 40.000 ljudi pa je danas sveukupni broj zaposlenih u državnoj upravi, kao i u lokalnim samoupravama te javnim poduzećima dosegao 300.000, što je, prema kajinu, prevelik teret za gospodarstvo. Predviđa da bi kriza mogla svoj vrhunac doseći u svibnju iduće godine.

»Bojim se da smo pred totalnim kaosom a taj kaos vladajući potiču i bijegom od prijevremenih izbora«, zaključio je. Zastupnici su u prvom čitanju raspravili i Prijedlog zakona o plaćama u lokalnoj i regionalnoj samoupravi po kojem plaće u tijelima županija, gradova i općina ne bi smjele biti više od onih u državnoj upravi. Vladajući smatraju da se time uvodi red, a oporba prijedlog smatra protuustavnim jer narušava autonomiju lokalne samouprave.

Ministar uprave Davorin Mlakar kazao je da sve lokalne jedinice zajedno troše više od 23 posto svojih ukupnih prihoda na plaće, a pridodaju li tome i materijalni rashodi i više od 60 posto. Spomenuo je da neki lokalni dužnosnici imaju plaće više od 30.000 kuna. Zvonimir Mršić (SDP) rekao je da bi zakon trebao uvažavati specifičnosti svake jedinice lokalne samouprave, a ne plaće određivati prema prosjeku.

»Ovime će plaće u prosjeku pasti za više od 30 posto i doći će do egzodusa sposobnih ljudi iz lokalne samouprave«, dodao je Mršić. »Uvijek će biti nezadovoljnih, osobito ako to znači smanjivanje plaća«, odgovorio je Mlakar.

SDP podnio amandmane kojima bi uštedjeli 1,7 milijardi kuna
Klub SDP-a je u utorak na novinskoj konferenciji predstavio svojih 11 amandmana na rebalans proračuna kojim se uštedjelo gotovo 1,7 milijardi kuna, a proračunski deficit smanjio bi se za 438 milijuna kuna. U okviru ušteda predlažu da se odustane od gradnje graničnih prijelaza, intelektualnih usluga teškim pola milijarde kuna, od menadžerskih plaća, upremanja ureda, reprezentacije i drugih troškova. Predsjednik kluba, Zoran Milanović, ocijenio je da Vladina politika srlja ka MMF-u a da untaoć tome nema ni naznaka kako bi trebao izgledati proračun za iduću godinu. »Vlada jučer u Saboru nije dala nimalo jasnih poruka i kontura kako bi državna blagajna trebala izgledati u 2010., a mi amandmanima dokazujemo da su uštede moguće«, izjavio je Milanović. Slavko Linić je istovremeno napao Vladu zbog uvođenja kriznog poreza na plaće, mirovine i ostale prihode. »Društveno su neodgovorni jer prebacuju teret na ljude od rada«, rekao je Linić. Upozorili su na nelikvidnost koja je porasla na 16 milijardi kuna a pola od toga otpada na državu. Iz SDP-a ocjenjuju da će iduće godine novi proračunski deficit biti između 10 i 12 milijardi kuna što će se morati namaknuti dodatnim zaduživanjem na vanjskom tržištu od tri milijarde eura.

HDSSB podnio četiri amandmana teška pola milijardi kuna
HDSSB je u ponedjeljak podnio četiri amandmana na rebalans proračuna teških gotovo pola milijardi kuna kojim se predviđa preraspodjela novca pa bi se 262 milijuna kuna uzelo sa stavke subvencija brodogradilištima te bi se od toga preusmjerilo 225 milijuna za besplatne udžbenike socijalno ugroženim uz već predviđenih 69 milijuna. »Izvjesno je da će doći do puno većeg pada standarda građana i povećanja, takozvane, socijalne. Smatram da će veliki broj građana, kojim imaju školsku djecu, tražiti da im udžbenici budu besplatni«, obrazložio je u utorak novinarima Boro Grubišić. Dodatnih četiri milijuna bi se preusmjerilo na gradnju magistralnog vodovoda u istočnoj Slavoniji, a 33 milijuna kuna za borbu protiv komaraca u Osječko-baranjskoj županiji. »Ako brodogradilišta ionako prodaju, onda su inovacije u tom sektoru nešto što se može uzeti i dati gdje je potrebno«, kazao je Grubišić. S pozicija ulaganja u infrastrukturu namaknulo bi se 205 milijuna kuna za poticaje poljoprivredi.