Prijava Registracija

Poduzetnički portal · Članak

Veličina slova: a A

14 Lip 2010

Kvalitetnim projektima do ravnomjernog razvoja

Izvor: www.vjesnik.hr · Autor: Marinko Petković  

Kvalitetnim projektima do ravnomjernog razvoja

Vlada je usvojila Strategiju regionalnog razvoja Hrvatske za razdoblje od 2011. do 2013. godine, koja ima za cilj cjeloviti razvoj zemlje kroz povećanu zaposlenost i osiguranu komunalnu infrastrukturu. Potpredsjednik Vlade Božidar Pankretić, ministar regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva, kaže da je Strategija regionalnog razvoja Hrvatske temeljni strateški dokument budućeg dugoročnog razvoja Hrvatske.

Vladin je cilja, kaže, omogućiti jednake uvjete života građanima u svim krajevima Hrvatske, a Strategija regionalnog razvoja uz pripadajuće, nazovimo »alate«, posebice indeks razvijenosti, stvara preduvjete za ravnomjeran razvoj svih naših krajeva. Statistički, Hrvatska je podijeljena u tri regije: Sjeverozapadna Hrvatska, Jadranska i Panonska Hrvatska. Najrazvijenija je Sjeverozapadna, koja je sad na 50 posto razvijenosti zemalja EU-a, dok je najnerazvijenija Panonska Hrvatska.

SWOT analiza pokazuje da najviše visokoobrazovnih stručnjaka živi i radi u Sjeverozapadnoj Hrvatskoj, odnosno Zagrebu, što vrijedi i za ostale resurse. U regiji je prepoznata i kao snaga istaknuta industrija temeljena na poljoprivrednim proizvodima.
S druge strane, minus ove regije je nedovoljna stručnost kod izrade projekata koji apliciraju sredstva iz EU-ovih fondova. Uz to, nedovoljno je upravljanje rizicima, kao i nedovoljno izražena svijest građana pri gospodarenju obnovljivim izvorima energije te kontroli zbrinjavanja otpadom.

Panonska regija je na europskim prometnim koridorima, ali je u minusu u zračnom i riječnom prometu. Osim toga, razina poslovnog obrazovanja je niska, a ulaganja u istraživanja u nove tehnologije su neznatna. Gospodarska struktura u panonskoj regiji je izrazito uska, orijentirana uglavnom na poljoprivredu. Problemi su i neriješeni imovinsko-pravni odnosi, te pomanjkanje regionalnih robnih marki.

»Takvi strateški dokumenti otvaraju mogućnost da se sustavno i planski razvijaju gradovi i općine, razvijaju županije, odnosno cijela Hrvatska, kroz kvalitetne projekte, kroz sustavno potpomaganje područja koja zaostaju u razvoju, te kroz razvoj pograničnih područja. I te ciljeve Strategija regionalnog razvoja jasno izražava, jer ne namećemo mjere, nego sukladno EU-ovim mjerama regionalnog razvoja sugeriramo regionalni razvoj«, kaže Pankretić.

Strategija regionalnog razvoja, koja inače nije previše bogata brojkama, predviđa da se godišnje za potpomognuta područja osigura oko 1,5 milijardu kuna, ne uključujući prijelazno razdoblje za područja koja inače gube status potpomognutih područja. »U svjetlu hrvatske politike prema Europskoj uniji smatram važnim naglasiti da je nacionalna strategija u potpunosti usklađena s kohezijskom politikom Europske unije te predstavlja jedan od najvažnijih dokumenata za povlačenje sredstava iz fondova Europske unije«, kaže Karlo Gjurašić, državni tajnik i EU-koordinator Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva.

Definiranje prioriteta postaje zakonska obveza
Županijske razvojne strategije su prvi put zakonska obveza, a definiraju razvojne prioritete unutar županija od zajedničkog interesa za cijelo područje, a sve u skladu s nacionalnom Strategijom o regionalnom razvoju. Indeks razvijenosti uvodi se kao novi alat za mjerenje razvijenosti jedinica lokalne i regionalne samouprave. On će biti pokazatelj koliko je određeno područje iznad ili ispod prosjeka države. Prema izračunatom indeksu, kao objektivnom pokazatelju, ubuduće će se određivati koja županija, grad ili općina treba pomoć države, u kojem segmentu i u kolikom financijskom iznosu.

Na otocima najteže
U Jadranskoj regiji je zaštićeno najviše prirodnih fenomena u Europi. Nasuprot tome, slabost te regije, koja ima najveći prirodni potencijal, očituje se u nepovezanosti obrazovnog sustava s potrebama gospodarstva. Prehrambena i energetska održivost Jadranske regije je upitna, što dugoročno prijeti razvoju regije. Od tisuću otoka, naseljeno je njih oko 50. Bez hrane i energije s kopna, a posebno se to odnosi na alternativne izvore energije, naši otoci ne bi izdržali više od nekoliko dana.


Komentari članka

Vezani članci

Hrvatska sprema 1,9 milijardi eura za industriju: tko će imati prednost

09.10.2026.

Najviše novca ide u modernizaciju, energetsku tranziciju i strateške industrije, a posebno se izdvajaju obrana i visoke tehnologije

Vlada mijenja porezni sustav: Evo koga će zahvatiti nove mjere

27.07.2026.

Vlada priprema porezne izmjene za obrtnike, iznajmljivače i građane izvan sustava PDV-a, a najavljeno je i ukidanje poreza na mirovine za 580.000 umirovljenika

Nove mjere vlade: Veći paušal iznajmljivačima, zamrzavanje plaća u javnom sektoru

28.05.2026.

NOVI vladin paket mjera protiv inflacije trebao bi stupiti na snagu 1. siječnja iduće godine. Mjere će obuhvatiti paušalce, male iznajmljivače, velike tvrtke s ekstraprofitom te zaposlenike u javnom i državnom sektoru, piše Jutarnji list. Ministar financi

Za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi gotovo 15 milijuna eura

22.05.2026.

Vlada je na sjednici u četvrtak donijela Program državne potpore za iznimno osjetljive sektore u poljoprivredi za 2026. godinu, vrijedan 14,96 milijuna eura.

Panika u Vladi. Hoće li turistička sezona uspjeti spasiti proračun?

15.05.2026.

Vladajućima je bitno da ukupni promet u turizmu ne padne. Za dobit poduzeća manje ih je briga. Razlog je prilično jasan...

Tag cloud

  1. 2928 članka imaju tag turizam
  2. 2750 članka imaju tag hrvatska
  3. 1540 članka imaju tag malo i srednje poduzetništvo
  4. 1842 članka imaju tag svijet
  5. 1412 članka imaju tag ict
  6. 1597 članka imaju tag poljoprivreda
  7. 2021 članka imaju tag financije
  8. 545 članka imaju tag krediti
  9. 1668 članka imaju tag izvoz
  10. 1333 članka imaju tag trgovina
  11. 1386 članka imaju tag industrija
  12. 1276 članka imaju tag investicije
  13. 1091 članka imaju tag zapošljavanje
  14. 1105 članka imaju tag menadžment
  15. 718 članka imaju tag tehnologija
  16. 1192 članka imaju tag EU
  17. 881 članka imaju tag poduzetništvo
  18. 705 članka imaju tag opg
  19. 464 članka imaju tag BDP
  20. 554 članka imaju tag porezi
  21. 390 članka imaju tag kompanije
  22. 803 članka imaju tag maloprodaja
  23. 568 članka imaju tag poticaji
  24. 534 članka imaju tag hotelijerstvo
  25. 716 članka imaju tag marketing
  26. 415 članka imaju tag potpore
  27. 467 članka imaju tag start up
  28. 385 članka imaju tag žensko poduzetništvo
  29. 430 članka imaju tag vlada
  30. 458 članka imaju tag koronavirus
  31. 518 članka imaju tag eu fondovi
  32. 966 članka imaju tag kriza
  33. 497 članka imaju tag gospodarstvo
  34. 443 članka imaju tag osijek
  35. 536 članka imaju tag obrazovanje
  36. 500 članka imaju tag prehrambena industrija
  37. 519 članka imaju tag dzs
  38. 459 članka imaju tag energetika
  39. 420 članka imaju tag hnb
  40. 349 članka imaju tag hgk