Linić popušta bankarima i oko kamata

Od prvih najava planova dodatne zaštite potrošača kroz Zakon o potrošačkom kreditiranju prošlo je gotovo pet mjeseci.

Za Vladu još nije spreman, a nakon što je u javnosti digao mnogo prašine i isprovocirao dosta teških riječi i izljeva žući ministra Slavka Linića, u međuvremenu se poprilično razvodnio. Nakon uzmaka oko ograničavanja minusa, Linićeva oštrica otupjela je i u slučaju ograničavanja najviših kamatnih stopa. Uza sve, još je otvoreno pitanje hoće li se to dogoditi i u slučaju formule koja je u prijedlog zakona ugrađena s prvenstvenim ciljem pomoći dužnicima u francima, a koja bi im de facto omogućila vraćanje marži na početak, odnosno na uvjete prilikom ugovaranja kredita. Prema saznanjima Poslovnog dnevnika, nakon minusa odustalo se i od jednadžbe prema kojoj se prosječne kamate na kredite građanima mogu uvećati za najviše jedan postotni bod, iako to stoji u posljednjoj javno dostupnoj verziji zakonskog prijedloga puštena u javnu raspravu neposredno uoči lokalnih izbora. Neslužbeno doznajemo da će najviše dopuštene kamate na stambene kredite moći biti za 1/3 više od prosječne godišnje kamatne stope, što primjerice, na prosjek od oko 5,3 posto znači mogućnost da bude 7 posto. Kod ostalih potrošačkih kredita, pak, najviša kamata ubuduće će smjeti biti upola, tj. 50 posto viša od prosječne. To, međutim, neće vrijediti za one vrste kredita kod kojih bi ta računica rezultirala s više od 11 posto kamate. Odredba prema kojoj efektivna kamatna stopa mora biti barem jedan postotni bod niža od zakonske zatezne kamate (a ona je trenutno 12 posto) ipak nije dovedena u pitanje mada bankari ni s njom nisu presretni. Dovoljno je reći da za glavninu (dopuštenih) prekoračenja po tekućim računima banke danas zaračunavaju maksimalno dopuštene kamate (11,99 posto), a to znači da će ih novi zakonski propisi u svakom slučaju zakinuti za ne baš zanemariv iznos kamatnih prihoda.

Iako će minusi i dalje moći dosezati tri plaće, prilikom smanjivanja ili ukidanja prekoračenja na tekućim računima banke će klijentima morati osigurati financijski aranžman za prilagodbu kroz dvije godine.Iako se, dakle, još ne zna koliko će u konačnici Zakon o potrošačkom kreditiranju (ZPK) financijski udariti banke, jasno je da to neće biti ni približno Linićevim radikalnim prijetnjama s početka priče. Nakon što je, kao i u slučaju poreza na nekretnine, polako uzmicao, ostaje nagađati je li posrijedi samo istrčavanje ili 'trgovačka logika' startanja s nerealnim ciljevima koji ostavljaju prostora za licitiranje. Kako god bilo, taj je zakon jedan od onih koji zasad asociraju na 'brda koja su se tresla'... A hoće li rezultat biti miš ili neka veća životinja, uvelike ovisi o ishodu 'slučaja Franak', za koji se ovaj tjedan očekuje prvostupanjska presuda. Ministar Linić zacijelo nije htio doći u situaciju da se Vladi prigovori kako kroz ZPK nije ništa pokušala napraviti da olakša dužnicima pogođenim neočekivano snažno povećanim teretom otplate kredita.

On, doduše, i dalje inzistira na tome da se onima najpogođenijima treba nekako pomoći. No, bankari nisu baš usamljeni u ocjeni da rješenja koja u tu svrhu predviđa prijedlog zakona otvaraju prostor za nove tužbe. S predstavnicima potrošača, odnosno njihove udruge, ministar Linić i bankari i ovaj su tjedan, u ponedjeljak, bistrili tu temu, ali bez iluzije da se posljednji u nizu sastanaka unatrag nekoliko mjeseci završi konačnim usuglašavanjem i kompromisom. Ako je suditi prema dogovorenom terminu idućeg sastanka, konačno rješenje ne treba očekivati ni do 15. srpnja. Ipak, u Vladi navodno planiraju da ZPK prođe barem prvo čitanje prije nego što se sabornici raziđu na godišnje odmore.

33 posto ili trećinu povrh prosječne kamatne stope trebala bi biti najviša dopuštena kamatna stopa na stambene kredite, umjesto donedavnog prijedloga (1 postotni bod iznad prosječne)

20 posto minimalna promjena tečaja koju posljednja verzija prijedloga zakona predviđa za vraćanje marži na početno ugovorene (pri odobravanju kredita), no to je jedno od glavnih još uvijek otvorenih pitanjaa

50 posto povrh prosječne kamatne stope novi je prijedlog za maksimalnu kamatnu stopu za ostale kredite građanima (donedavno se također predviđao 1 postotni bod na prosječnu kamatu na tržištu)

11 posto ili 1 postoni bod ispod zakonske zatezne kamate (12%) ubuduće će iznositi najviša efektivna kamatna stopa u kreditiranju građana, što će banke zakinuti za nešto prihoda