Linićev zakon znatno ruši cijenu nekretnina i najma

'Porez na imovinu mogao bi pozitivno djelovati ne samo na čišćenje zaliha na stambenom i poslovnom tržištu, nego bi kroz poreznu presiju vlasnike natjerao da ne drže prazne nekretnine, što bi dovelo do pada cijena najma i smanjenja troškova rente čitavom gospodarstvu', kaže profesor Tica.

Ovih dana opet se može čuti kako u Ministarstvu financija namjeravaju pokrenuti raspravu o prijedlogu zakona o porezu na imovinu, te da je vrlo izvjesno da će se odlučiti za model po kojem bi se oporezivala imovina koja nije stavljena u funkciju, bilo da je riječ o stanovima, kućama, tvorničkim objektima ili zemljištu. Što će s viškom kvadrata trebaju promisliti građani koji ih imaju, ali i banke koje bi mogle biti najveći obveznici tog poreza s obzirom da u svom vlasništvu imaju tisuće stanova, što su ih preuzele od građevinskih tvrtki koje su kreditirale, ali i klijenata koji nisu u stanju otplaćivati kredite. Je li sazrelo vrijeme za uvođenje poreza na imovinu, za mišljenje smo pitali Josipa Ticu, člana našeg Stručnog kriznog tima i profesora na Ekonomskom fakultetu u Zagrebu. Prema njegovim saznanjima, već 10 godina postoji gotova studija o zamjeni komunalne naknade porezom na nekretnine, odnosno pojednostavljeno rečeno – uvođenje naplate "komunalne naknade" po vrijednosti metara kvadratnih, a ne po metru kvadratnom, kao što je trenutačno praksa u Hrvatskoj. "Protiv poreza na imovinu su oni koji imaju jako vrijedne nekretnine, jer će nakon njegovog uvođenja plaćati znatno veći iznos poreza nego do sada, dok će prosječnom građaninu ove zemlje iznos komunalne naknade u najvećem broju slučajeva biti isti kao i iznos poreza na nekretnine. Porezna uprava ima preko 15 godina podatke o cijenama nekretnina na temelju kojih 'razrezuje' porez na promet nekretnina i u biti je sve spremno, samo se tekst 10 godina starog zakonskog prijedloga treba poslati u proceduru i, naravno, uskladiti sa zakonskim promjenama koje su se dogodile od pisanja prijedloga", kaže Tica. Ističe da bi uvođenje poreza na imovinu posebno imalo pozitive afekte u slučaju kad bi Vlada zajedno s ukidanjem komunalne naknade ukinula i porez na promet nekretnina. "Porez na imovinu mogao bi pozitivno djelovati ne samo na čišćenje zaliha na stambenom i poslovnom tržištu, nego bi kroz poreznu presiju vlasnike natjerao da ne drže prazne nekretnine, što bi dovelo do pada cijena najma, smanjenja troškova rente čitavom gospodarstvu i do otvaranja čitavog niza malih poduzetničkih pothvata, obrta i sličnog u prostorima koji danas diljem Hrvatske zjape prazni, a cijena im ne pada", zaključuje stručnjak za nekretnine Josip Tica. Predsjednik Udruženja poslovanja nekretninama koje djeluje pri HGK Dubravko Ranilović podsjeća da se i početkom godine govorilo o uvođenju poreza na imovinu, pa je sve ostalo na objavama u medijima.

"Uvođenje poreza imalo bi i pozitivnih i negativnih aspekata, no dok ne vidimo konkretno što će doći kao prijedlog, nema smisla bilo što govoriti. Stvari treba izbalansirati, odnosno mjere uvoditi postupno", kratko je komentirao Ranilović.